ZAGREB/NEW YORK, 16. svibnja (Hina) - Jačina i trajanje osjećaja sreće, nezadovoljstva ili bijesa razlikuje se ovisno o osobnosti pojedinih ljudi, a oni koji se dulje osjećaju nesretnima mogli bi imati i zdravstvenih problema,
upozorili su psiholozi.
ZAGREB/NEW YORK, 16. svibnja (Hina) - Jačina i trajanje osjećaja
sreće, nezadovoljstva ili bijesa razlikuje se ovisno o osobnosti
pojedinih ljudi, a oni koji se dulje osjećaju nesretnima mogli bi
imati i zdravstvenih problema, upozorili su psiholozi. #L#
Istraživanje provedeno na sveučilištu Kansas pokazalo je da nekim
ljudima treba više vremena da se oraspolože, što može izazvati
zdravstvene probleme, dok je za veselije ljude veća vjerojatnost da
će dulje i ostati veseli, stoji u priopćenju Američkog društva za
promicanje znanosti.
Psiholozi već dulje znaju da su osjećaji kod nekih osoba jači nego
kod drugih. Unatoč tome, nije se znalo koliko se ljudi međusobno
razlikuju kad je riječ o trajanju nekog osjećaja prije nego što on
izblijedi, kaže Scott Hemenover, asistent na katedri za
psihologiju na sveučilištu Kansas, koji je objavio rezultate
istraživanja na konferenciji Udruge psihologa američkoga srednjeg
zapada u Chicagu.
U prošlosti se osobe smatralo neurotičnima ovisno o jačini njihova
osjećaja depresije ili bijesa, bez obzira na trajanje tih osjećaja.
Na sličan način, ekstrovertiranima se smatralo osobe prema jačini
njihova osjećaja sreće, a ne prema trajanju toga osjećaja.
Ekstrovertiranost se povezuje i s društvenošću te željom osobe da
traži uzbuđenja.
Scott Hemenover utvrdio je da ljudi različitih osobnosti imaju i
različite padove i uspone kad je riječ o raspoloženju. Ljudi skloni
neurozama dulje su neraspoloženi od ostalih. Ekstrovertirane osobe
obično ostaju dobro raspoložene dulje nego prosječne osobe.
"Na primjer, ako s prijateljem odem u kino, obojica ćemo biti sretni
nakon filma. No, dvadeset minuta poslije, ja ću vjerojatno i dalje
biti sretan, a raspoloženje mojeg prijatelja već postaje
neutralno, zato što sam ja ekstrovertirana osoba", smatra
Hemenover.
"Održavanje negativnoga raspoloženja tijekom duljega vremenskog
razdoblja škodi zdravlju mladih ljudi. Obično mislimo da su stres i
tjeskoba loši. Ključ nije u jačini stresa, nego u trajanju stresa.
Dugotrajniji stres može naškoditi imunološkom i krvožilnom
sustavu", smatra Hemenover.
Ljudi koji su loše raspoloženi tijekom duljega vremenskog
razdoblja mogu naučiti kako se iz tog raspoloženja mogu izvući.
"Neurotične osobe misle da je svijet odvratan. Ako ih naučimo da ga
gledaju na pozitivan način i da smisle kako će se izvući iz lošeg
raspoloženja tako da na sve gledaju pozitivno, to može pomoći i
njihovome zdravlju", tvrdi Hemenover.
(Hina) rug dgk