ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Grube procjene ušteda koje bi se mogle ostvariti učinkovitijem korištenjem električne i toplinske energije u hrvatskim osnovnim i srednjim školama, sveučilištima i učeničkim domovima pokazuju da bi se
investicije isplatile za tri do najviše šest godina, dok je 'životni vijek' takvih projekata duži od 20 godina.
ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Grube procjene ušteda koje bi se mogle
ostvariti učinkovitijem korištenjem električne i toplinske
energije u hrvatskim osnovnim i srednjim školama, sveučilištima i
učeničkim domovima pokazuju da bi se investicije isplatile za tri
do najviše šest godina, dok je 'životni vijek' takvih projekata
duži od 20 godina.#L#
Naime, ukupna investicija u sve te objekte procijenjena je na
približno osam milijuna eura, dok se godišnja ušteda nakon provedbe
projekta procjenjuje na više od 2,3 milijuna eura godišnje.
Rečeno je to na današnjem okruglom stolu o projektu Učinkovitije
korištenje električne energije u školama i sveučilištima, u
organizaciji Sektora za razvoj te ESCO Tima Hrvatske
elektroprivrede (HEP).
Tvrtka ESCO Tim (Tim za poticanje i primjenu mjera energetske
učinkovitosti), u 100-postotnom vlasništvu HEP-a, osnovana je
krajem travnja ove godine, i to s ciljem razvijanja, realizacije i
financiranja projekata energetske učinkovitosti - ESCO projekti,
kao što je ovaj namijenjen školama i sveučilištima.
Do sada su izrađeni projekti energetske učinkovitosti javne
rasvjete u Zagrebu, čija bi realizacija mogla započeti krajem ove
ili početkom iduće godine, zatim projekt konsolidacije toplinskog
sustava zagrebačkog naselja Dubrava te dva projekta unutar sustava
HEP-a. Studije izvodljivosti tih projekata pokazale su da će se
sredstvima od uštede električne i toplinske energije investicija u
njih isplatiti za najviše šest godina, kazala je voditeljica ESCO
Tima Gordana Lučić.
Pilot ESCO projekt za škole i sveučilišta izrađen je za srednju
elektrotehničku školu Končar u Zagrebu, koja se pokazala kao jedan
od najvećih potrošača među hrvatskim školama, a provedena je i
preliminarna studija na jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi.
Prethodne analize, kao i spomenute studije pokazale su da postoji
značajan potencijal za moguće uštede električne i toplinske
energije u takvim objektima i to kako na energetskim pokazateljima
samih zgrada, tako i na rasvjetnim i toplinskim sustavima.
Da bi se moglo i započeti s primjenom projekta, međutim, potrebno je
izraditi studije izvodljivosti, što uključuje i osiguranje
financiranja. Naime, realizacija takvih projekta manjim se dijelom
financira iz sredstava Svjetske banke te UN-ove agencije za
energetsku učinkovitost (GEF). Dio sredstava namiruje HEP, dok bi
najveći dio trebali osigurati vlasnici škola i sveučilišta,
točnije država, bilo vlastitim novcem, bilo kreditiranjem od
strane poslovnih banaka.
(Hina) rub ds