RU-VLADA-Vlada RU NEZAVISIMAJA GAZETA 15. V. 2002. RUSKA VLADA I RAST RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA15. V. 2002.Analitičari zapadnih kompanija podupiru Kasjanovljevu vladu u zadržavanju niskog tempa gospodarskog rasta"Uz drugu obljetnicu
svojega kabineta Mihail Kasjanov se našao u bezizlaznom stanju koje se doista može završiti i krizom vlade. S jedne strane zahtjevi predsjednika Putina o ubrzanju tempa gospodarskog rasta već su izgubili značaj preporuke i sve više postaju ultimatum, a s druge - sve je očitija nemogućnost da se udovolji njegovim zahtjevima. To nije tako zbog nemoći ili neprofesionalnosti vlade nego zbog toga što ruski političko-pravni sustav već ni ne dopušta privredi brži rast, makar je Kremlj uvjeren da nije tako. Danas Mihail Kasjanov predstavlja u Državnoj dumi program srednjoročnog razvoja gospodarstva, što je u načelu protokolarna stvar da nije ovih okolnosti koje to pretvaraju u politički čin. Evo zašto: ministarski kabinet ni nije tražio pričuva za realizaciju 'ambicioznih planova', kao što je zatražio Kremlj prije jednog mjeseca, nego i dalje zagovara realistične prognoze, realno dostižne parametre gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju.
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
15. V. 2002.
Analitičari zapadnih kompanija podupiru Kasjanovljevu vladu u
zadržavanju niskog tempa gospodarskog rasta
"Uz drugu obljetnicu svojega kabineta Mihail Kasjanov se našao u
bezizlaznom stanju koje se doista može završiti i krizom vlade. S
jedne strane zahtjevi predsjednika Putina o ubrzanju tempa
gospodarskog rasta već su izgubili značaj preporuke i sve više
postaju ultimatum, a s druge - sve je očitija nemogućnost da se
udovolji njegovim zahtjevima. To nije tako zbog nemoći ili
neprofesionalnosti vlade nego zbog toga što ruski političko-pravni
sustav već ni ne dopušta privredi brži rast, makar je Kremlj uvjeren
da nije tako.
Danas Mihail Kasjanov predstavlja u Državnoj dumi program
srednjoročnog razvoja gospodarstva, što je u načelu protokolarna
stvar da nije ovih okolnosti koje to pretvaraju u politički čin. Evo
zašto: ministarski kabinet ni nije tražio pričuva za realizaciju
'ambicioznih planova', kao što je zatražio Kremlj prije jednog
mjeseca, nego i dalje zagovara realistične prognoze, realno
dostižne parametre gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju.
Takva javna 'nepokornost' zapovijedima s Crvenog trga govori o tome
da je sukob nadišao okvire obiteljskih činovničkih nesporazuma
među 'Peterburšcima', već je riječ o daleko dubljem, čak načelnom
razilaženju. Nije važno koji bi to postotak gospodarskog rasta bio
nego je li to uopće moguće učiniti u postojećem sustavu koji je
očito suprotan civiliziranom bussinesu.
U posljednje se vrijeme stvara osjećaj da su osnovni pokretač
gospodarstva ljudi u odorama - aktivizacija specijalaca i
pravosudnih tijela u poslovnim stvarima uopće više nije slučajnost
nego obična stvar. Novi val preraspodjela vlasništva, koji se
razvio nakon nekakvoga zatišja, nije praćen krvavim obračunima,
karakterističnima za devedesete, nego 'nužnim' rješenjima
korumpiranih sudova. Zapravo se imovinski sporovi ne rješavaju u
zakonskim okvirima nego u banditskim pojmovima. Ali su subjekti tih
pojmova danas usporedo s otvoreno kriminalnim elementima i 'carski
ljudi'.
Ali poslovno stanje je pokazatelj postojećega sustava: on se može
razvijati samo u čistoj gospodarskoj sredini, dok u nas većina
poduzetnika mora općiti gotovo na banditskom žargonu. Uz to, i
leksički sustav jezika osjetljivo reagira na socijalno stanje u
društvu - lopovskim slengom počinje govoriti cijela zemlja. Zbog
takve politike je stupanj banditizacije ruskog gospodarstva
pregazio čak 'anarhističku' razinu poslije perestrojke.
U takvoj situaciji vladi je nemoguće povećavati pokazatelje tempa
gospodarskog rasta samo za to da ugodi Kremlju. Pri svim minusima
gospodarski blok vlade je dovoljno profesionalan da jasno ocijeni
nesuvislost pojedinih planova. Tim više što i vodeći analitičarski
centri potvrđuju neutemeljenost kremaljskih prijedloga o ubrzanju
gospodarskog rasta. Uglavnom, taj rast će od tekuće godine do 2003.
imati tempo od 3,7 do 3,8 posto, tvrdi Centar razvoja na temelju
provedenih anketa. Izvoz će se smanjiti na 6,3 posto, rubalj
devalvirati do 10 posto u ovoj godini i 7,4 posto u idućoj. Zbog
takve usporene inflacije smanjit će se tempo realnog učvršćenja
nacionalne valute sa 9,8 posto u 2001. godini do 4,6 posto 2002-
2003. godine. Očekuje se da dolar potkraj tekuće godine stoji 33,2
rublja, a 2003. već 35,6. rubalja. Po mišljenju ekonomista, sama
inflacija će u ovoj godini pregaziti službene prognoze i postići
porast od 15,3 posto nasuprot predviđenom rezultati od 12-14 posto.
Tako da, po ocjeni stručnjaka, ni o kakvom se ubrzanju neće raditi -
uspjeh bi bio i očuvati sadašnji tempo, pišu Ekaterina Vlasova i
Elena Laškina.