REYKJAVIK/ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Na ministarskom sastanku NATO-a u Reykjaviku u utorak je postignut povijesni sporazum o partnerskim odnosima s Rusijom, najavljeno je značajno proširenje Saveza na jesenskom summitu u Pragu,
utvrđene smjernice za temeljitu transformaciju Saveza, a Hrvatska je primljena u Akcijski plan za članstvo (MAP).
REYKJAVIK/ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Na ministarskom sastanku
NATO-a u Reykjaviku u utorak je postignut povijesni sporazum o
partnerskim odnosima s Rusijom, najavljeno je značajno proširenje
Saveza na jesenskom summitu u Pragu, utvrđene smjernice za
temeljitu transformaciju Saveza, a Hrvatska je primljena u
Akcijski plan za članstvo (MAP).#L#
Ministri NATO-a potvrdili su ulazak Hrvatske u MAP i odali joj
priznanje za napredak ostvaren u reformama i partnerstvu sa Savezom
te njezinom doprinosu stabilnosti na Balkanu. Ministar vanjskih
poslova Tonino Picula ocijenio je kako ta odluka predstavlja
ohrabrenje Hrvatskoj da istraje na "reformskim procesima" i učini
sve kako bi ispunila kriterije za punopravno članstvo u NATO-u.
Također su potvrdili privrženost nastavku aktivnog angažmana na
stabilizaciji jugoistoka Europe, uz postupno smanjivanje vojne
nazočnosti u misijama SFOR-a i KFOR-a i podršku jačanju civilnih
struktura vlasti. Izražena je daljnja "podrška stabilnosti
Makedonije, privrženost jedinstvenoj, multietničkoj i
demokratskoj BiH i punoj provedbi rezolucije 1244 UN-a na Kosovu",
te iskazana spremnost za daljnji razvoj odnosa sa SRJ.
Ministri vanjskih poslova 19 članica Saveza odobrili su osnutak
Vijeća NATO-Rusija u kojem će "članice Saveza i Rusija djelovati
kao ravnopravni partneri u područjima od zajedničkog interesa, dok
će biti sačuvani prerogativi NATO-a da samostalno djeluje."
Ruski šef diplomacije Igor Ivanov kasnije je s kolegama iz Saveza
prihvatio dokument sporazuma o osnivanju Vijeća, koji će svoju
inauguraciju imati na summitu u Rimu 28. svibnja.
U dokumetu nazvanom "Paket iz Reykjavika" navodi se da će novo
Vijeće 20-orice "djelovati na načelu konsenzusa". Ministri su
odobrili i Pravila postupka te Radni program za Vijeće. Kao
područja od zajedničkog interesa u kojima će Vijeće donositi odluke
navedena su, između ostaloga, borba protiv terorizma, protiv
širenja oružja za masovno uništenje, upravljanje krizama, mirovne
misije i ograničenje naoružanja.
U pogledu proširenja NATO-a ministri su razmotrili izvješće o
napretku kandidata u trećem krugu Akcijskog plana za članstvo (MAP)
i "svim aspirantima čestitali na ostvarenom značajnom napretku".
Pozivi za članstvo ostavljeni su šefovima država ili vlada na
summitu NATO-a u Pragu u studenome, a iz diplomatskih izvora NATO-a
u Reykjaviku se doznaje da će u Pragu poziv za članstvo dobiti čak
sedam zemalja kandidata - uz do sada gotovo sigurne Litvu, Latviju,
Estoniju i Sloveniju, tu su i Slovačka, Bugarska i Rumunjska.
Za širenje NATO-a na istok u "Big bangu" s desetak novih članica
zalaže se Washington, što je na Islandu potvrdio i državni tajnik
Colin Powell najavom o "značajnom proširenju" NATO-a u studenome.
U raspravi o borbi protiv terorizma, te "kuge našeg vremena", kako
je rekao Lord Robertson, ministri su potvrdili spremnost da se bore
koliko bude trebalo, ali i da NATO prilagođavaju i transformiraju
kako bi mogao odgovoriti sigurnosnim izazovima 21. stoljeća.
"NATO se mora radikalno promijeniti kako bi bio djelotvoran u novom
sigurnosnom okolišu", upozorio je Robertson.
Ocijenio je da su ministri NATO-a, u sučeljavanju s tim izazovima
Savezu osigurali smjernice i politički zamah kako bi se proces
prilagodbe i transformacije NATO-a mogao uspješno završiti na
summitu u Pragu.
NATO-a treba razvijati i veću mobilnost snaga i sposobnost
djelovanja i izvan euroatlantskog područja.
U priopćenju se ističe potreba uspostave operativnih snaga koje će
se "brzo prebacivati gdje god je to potrebno i koje će moći
podržavati udaljene i dugotrajne operacije i postići zadane
ciljeve".
"Izazovi s kojima se NATO može sresti u budućnosti neće uvijek biti
locirani u Srednjoj Europi i NATO mora biti sposoban prebaciti se na
druga mjesta", rekao je u Reykjaviku Colin Powell.
NATO planira preispitati svoju Inicijativu obrambenih sposobnosti
iz 1999., donesenu nakon nedostataka uočenih u operacijama na
Kosovu. Nova inicijativa, navode dužnosnici, bila bi usmjerena na
izgradnju snaga sposobnih odgovoriti izazovima sigurnosti nakon
11. rujna.
Po izjavama dužnosnika Saveza to se odnosi na otklanjanje niza
nedostataka na planu sposobnosti brzog transporta snaga, zračnog
izviđanja, uništavanja protuzračne obrane neprijatelja, popunu
gorivom u zraku i druga. Po Powellovim riječima, od sastanka na
Islandu do summita u Pragu popis nedostataka sa sadašnjih 58 treba
suziti na pet do šest ključnih.
Takvi planovi postavit će europske saveznike pred velike fiskalne
izazove, jer iza velikog vojno-tehnološkog jaza prema SAD-u stoji i
američkih 3.7 posto bruto društvenog proizvoda izdvajanja za
obranu, nasuprot prosječnih dva posta u Europi. Samo 48 milijardi
dolara povećanog vojnog proračuna SAD za 2003., više su od ukupnih
godišnjih izdvajanja Velike Britanije i Francuske, druge i treće
vojske Zapada.
U srijedu će u Reykjaviku biti održan sastanak Euroatlantskog
partnerskog vijeća (EPAC) na kojem će sudjelovati i hrvatski
ministar vanjskih poslova Tonino Picula.
(Hina) dh maš