FR-BA-HR-YU-balkanija-Diplomacija-Vlada-Obrana-Oružani sukobi FRANCUSKA-LE FIGARO 11.5.02. SOLANA: EUROPA SE SELI NA BALKAN FRANCUSKALE FIGARO11.V.2002.Balkanska odluka"U svibnju 1992. rat je zahvatio čitavu Bosnu. Tragedija koja se
tada pripremala podsjetila je Europu na najmračnije prizore njezine povijesti. Deset godina kasnije, Balkan više nije novinska tema. To je izvrsna vijest! Ponajprije zato što svjedoči da mir djeluje. Zatim, zato što naglašava da je bitna sveza između europskih i američkih napora. Napokon, zato što pokazuje da snažna i jedinstvena Europa, kadra da se na međunarodnoj pozornici očituje jednoglasno, postaje stvarnost.Premda se činilo da je Balkan osuđen na gotovo stalne poslijeratne poteškoće, u tijeku je uspostava nove dinamike na jugoistoku Europe. U tom me uvjerenju učvršćuje svaki moj posjet tom području. Demokracija tu posvuda opet stječe svoja prava, dajući postupno višeetničkom suživotu priliku da pobijedi nesnošljivost i zatvaranje u sebe. Ljudi više ne govore o tomu kako preživjeti, već kako ići dalje. Jedan po jedan, ratni zločinci pridružuju se Miloševiću u Haagu. Svaka zemlja na tom području razvija sa svojim susjedima nove odnose utemeljene na istoj težnji da napokon uđu u
FRANCUSKA
LE FIGARO
11.V.2002.
Balkanska odluka
"U svibnju 1992. rat je zahvatio čitavu Bosnu. Tragedija koja se
tada pripremala podsjetila je Europu na najmračnije prizore
njezine povijesti. Deset godina kasnije, Balkan više nije novinska
tema. To je izvrsna vijest! Ponajprije zato što svjedoči da mir
djeluje. Zatim, zato što naglašava da je bitna sveza između
europskih i američkih napora. Napokon, zato što pokazuje da snažna
i jedinstvena Europa, kadra da se na međunarodnoj pozornici očituje
jednoglasno, postaje stvarnost.
Premda se činilo da je Balkan osuđen na gotovo stalne poslijeratne
poteškoće, u tijeku je uspostava nove dinamike na jugoistoku
Europe. U tom me uvjerenju učvršćuje svaki moj posjet tom području.
Demokracija tu posvuda opet stječe svoja prava, dajući postupno
višeetničkom suživotu priliku da pobijedi nesnošljivost i
zatvaranje u sebe. Ljudi više ne govore o tomu kako preživjeti, već
kako ići dalje. Jedan po jedan, ratni zločinci pridružuju se
Miloševiću u Haagu. Svaka zemlja na tom području razvija sa svojim
susjedima nove odnose utemeljene na istoj težnji da napokon uđu u
europsku obitelj. No riječ je tek o prvim etapama novog procesa. Još
puno toga treba učiniti. Treba pomoći stotinama tisuća izbjeglica i
raseljenih osoba koje čekaju povratak kući. Treba poduprijeti
obnovu, oživljavanje gospodarstva i početak nužnih reforma. Treba
se boriti protiv organiziranog kriminala i svakojake nedopuštene
trgovine koja prijeti da će se proširiti. Da bi se čvrstili mir i
pravni poredak, danas je na Balkanu raspoređeno šezdeset tisuća
vojnika, od čega 38 tisuća Europljana. To je golem broj, ali to
nužniji što je riječ o sposobnosti Europe da spriječi nastanak
novih žarišta nestabilnosti i nesigurnosti na svojim granicama.
(...)
Naravno, Unija se nije sama sučelila s ratovima u bivšoj
Jugoslaviji. Odlučujuća je bila sveza europskih i američkih napora
koja je bila u središtu međunarodne mobilizacije u Bosni i
Hercegovini, na Kosovu i u Makedoniji, gdje je prošle godine
partnerstvo s Washingtonom pokazalo svoju uspješnost: cijena
sprječavanja sukoba koji je prijetio zemlji, iznosila je tek
desetinu cijene savezničkog vojnog posredovanja na Kosovu 1999.
Zašto su odnosi s Washingtonom sve uspješniji? Zato što Europa,
zahvaljujući političkoj volji, ima zajedničku operativnu
sigurnost i obranu. Naše je partnerstvo uravnoteženije, tj.
omogućuje da bolje promotrimo što svakom odgovara da čini. U Bosni,
Unija će zamijeniti Ujedinjene narode i početi svoju prvu
redarstvenu zadaću. U Makedoniji, EU je spreman, bude li potrebno,
zamijeniti NATO u njegovoj sadašnjoj operaciji.
Na Balkanu se rodila potreba za Europom koja će na međunarodnoj
pozornici moći nastupiti jednodušno. Ona tu, gotovo prirodno,
postaje stvarnost. Spomenuo sam nove mogućnosti Unije za vojno
posredovanje. One tek djelomično obuhvaćaju neobičnu moć utjecaja
Europe i njezinih temeljnih vrijednosti. Osim toga, Europa za svoju
iznimnu privlačnu moć crpi snagu s Balkana. Pošto je prije dvije
godine pokrenut Proces stabilizacije i pridruživanja, svaka je
država na tom području možebitni kandidat za proširenje. Premda je
to dugoročni program, odmah je mobilizirao energiju i pridonio
ubrzavanju političkih i gospodarskih reforma, kao primjerice u
Hrvatskoj. U ožujku je ta nova europska poluga omogućila također da
Srbi i Crnogorci potpišu sporazum koji im omogućuje da nastave
živjeti u zajedničkoj državi. Činilo se nemogućim postići takav
sporazum na području na kojemu se očekivao proces beskrajnog
komadanja. EU je ipak uspio u tomu. Na koncu je pobijedila želja za
učvršćivanjem u Europi.
Da bi se Europa i ubuduće opredijelila za Balkan, čelnici i
stanovnici tog područja moraju se također opredijeliti za Europu.
Tu će odluku moći donijeti već sada, s provedbom sporazuma
zaključenog 14.III. u Beogradu, na izborima u Makedoniji, na Kosovu
i u Bosni na jesen. Želim vjerovati da će znati iskoristiti tu
prigodu", piše Javier Solana, visoki predstavnik EU-a za
zajedničku vanjsku i obrambenu politiku.