BELGIJA-LE SOIR OD 11.5.02. O PUTINOVOJ STRATEGIJI PROTIV TERORIZMA

BELGIJA LE SOIR 11.V.2002. Atentati koji potvrđuju Putinovu strategiju "Dagestan koji graniči s Čečenijom, već je nekoliko godina poprište krvavih događaja koji dolaze iz Čečenije: u studenom 1996., u napadaju na zagradu u Kaspijsku u kojoj su živjele obitelji ruskih graničnika ubijeno je 67 osoba, među kojima 21 dijete; u rujnu 1999., tu je bilo 68 mrtvih i preko 150 ranjenih u napadaju automobilom-bombom na zagradu u kojoj su stanovale obitelji vojnika. Nekoliko se atentata dogodilo u Hasavjurtu, gdje je u kolovozu 1996. potpisan sporazum o primirju kojim je završen prvi rat u Čečeniji. U ljeto 1999., u toj su se zemlji čak pobunili vahabiti, pristaše radikalnog islama koji su došli iz Čečenije kako bi u Dagestanu proglasili islamističku republiku. Atentat u Kaspijsku najkrvaviji je atentat koji je pogodio Rusiju u zadnje dvije godine. Kolikogod neopravdan bio, pokazuje ispraznost izjava ruskih čelnika o svršetku rata u Čečeniji. Dakako, te bi najave mogle biti vjerodostojne, jer je Moskva koncem travnja, u nekoliko dana, prvo izvijestila o sigurnoj smrti Omara Ibn al Hataba, Jordanca, vođe vahabita, Bin Ladenova čovjeka na Kavkazu i o 'mogućoj', ali nedokazanoj smrti Šamila Basajeva, jednog od najglasovitijih ratnih vođa u Čečeniji. Bila je to obmana. Predsjednik Putin ima pravo kada teroriste zove 'zlikovcima'. No govornički pothvati ne mogu prikriti istinu: teorističkih atentata nije bilo do ruske 'operacije' u Čečeniji. Invazija, politika Moskve i drugi čečenski rat koji je poveo Putin kako bi došao na vlast, doveli su islamistički terorizam na Kavkaz koji je vrata Čečenije, do tada sunitske i nefundamentalističke zemlje, otvorio ekstremističkim vahabitima. (...) Kao i strahote u Pakistanu, kao samoubilačke bombe u Netaniji i u Jeruzalemu, atentat u Dagestanu je neprihvatljiv teroristički čin. Hoće li, poput drugih, privući pozornost svijeta, ne samo na teorističke ubojice, već i na šire prilike? Hoće li se u Bruxellesu održati konferencija ministara vanjskih poslova kako bi pokušali nametnuti mir u Čečeniji? Očito je da se ništa neće dogoditi. Amerikanci su i dalje, s razlogom, opsjednuti 11.IX; Francuzi su se probudili nakon šoka u Karachiju. Nitko ne želi govoriti o sudbini Čečenaca. Zašto? Jednostavno: Rusija je članica međunarodne protuterorističke koalicije, g. Putin je dopustio američkim snagama da uđu u poslijesovjetsku Aziju, a Moskva se jasno okrenula prema Zapadu, što je jedan od najvažnijih čimbenika nove strateške procjene u svijetu nakon 11.IX. Eksplozija u Dagestanu ojačat će, dakle, 'standing' Rusije u svijetu, koja je također žrtva terorizma. Napose uoči susreta na vrhu gospode Busha i Putina 23.V. u Moskvi. Dakle, još će biti sumnjivih nagodaba u ženevskom Povjerenstvu za ljudska prava, gdje je, zahvaljujući susretljivosti Zapada, Rusija nedavno umakla kritici. A šutnja će i dalje obavijati čečensku nesreću. Je li g. Mashadov, čečenski predsjednik, izabaran na manje demokratski način nego g. Arafat u Palestini?", pita se Pol Mathil.