WASHINGTON, 12. svibnja (Hina/Reuters) - Majke diljem svijeta koje se već stoljećima žale da će ih njihovi "sinovi otjerati u grob", možda su uistinu u pravu, zaključak je finskog istraživanja koje pokazuje da je majkama koje imaju
sinove životni vijek prosječno skraćen za otprilike 34 tjedna.
WASHINGTON, 12. svibnja (Hina/Reuters) - Majke diljem svijeta koje
se već stoljećima žale da će ih njihovi "sinovi otjerati u grob",
možda su uistinu u pravu, zaključak je finskog istraživanja koje
pokazuje da je majkama koje imaju sinove životni vijek prosječno
skraćen za otprilike 34 tjedna. #L#
Student evolucijske biologije Samuli Helle i njegovi kolege na
finskom Sveučilištu u Turkuu pokušali su dokazati da i život u
velikoj obitelji može utjecati na skraćenje životnog vijeka kod
žena, no za to nisu prikupili dovoljno dokaza.
"Ustanovljeno je da duljina života majke nije povezana s brojem
djece", kaže se u članku Hellea i suradnika objavljenom u časopisu
"Science". "To je iznenađujuće, jer teorijski bi trebalo biti
negativnih efekata", kazao je Helle novinarima.
Helle i njegovi kolege proučavali su podatke o rođenim i vjenčanim
Laponcima u razdoblju od 1640. do 1870. "Laponci ovise uglavnom o
ulovu sobova, ribolovu i lovu. Proučavali smo podatke o ženama koje
su živjele više od 50 godina, uzevši u obzir podatak o tome jesu li
im muževi umrli, jer je podizanje obitelji bez supruga u tom slučaju
bilo vrlo stresno", kazao je Helle. "Naše istraživanje pokazalo je
da je životni vijek žena koje su rodile i podizale sinove bio nešto
kraći u odnosu na one koje su imale žensku djecu."
To bi moglo biti i posljedica bioloških razloga. Istraživanja
pokazuju da je s fiziološkog stajališta teže 'nositi' muško dijete
- naime, muški fetus u maternici se razvija brže i najčešće je veći
od ženskog, a neka istraživanja pokazuju da žena teže ponovno
zanese nakon rođenja muškog nego nakon rođenja ženskog djeteta.
Postoji još jedan zanimljiv podatak: testosteron što ga proizvodi
muški fetus može oslabiti majčin imunološki sustav i na taj način je
učiniti osjetljivijom na bolesti, smatraju Helle i njegovi kolege,
navodeći dokaze za to, utemeljene na nedavnim istraživanjima.
Helle misli da nema nekih većih genetskih ili socijalnih razlika
među Laponcima te Fincima i Šveđanima.
Uz to, misli da bi jedan od razloga kraćega životnog vijeka majki
moglo biti jednostavno - ponašanje djeteta.
"Općenito se može reći da dječaci više nerviraju majke nego
djevojčice zbog svojeg ponašanja, obično su razigraniji i življi, a
djevojčice su sklonije majkama pomagati, što njima više odgovara",
zaključio je među ostalim Helle.
(Hina) mh dgk