ZAGREB, 11. svibnja (Hina)- U spomen na bleiburške žrtave i žrtve Križnog puta i ove će godine u nedjelju, 12. svibnja, na Bleiburškom polju brojna hrvatska izaslanstva i građani odati počast pripadnicima tadašnje hrvatske vojske i
hrvatskim civilima koji su 1945., nakon završetka Drugog svjetskog rata, stradali nakon što su ih Saveznici izručili jugoslavenskoj partizanskoj vojsci.
ZAGREB, 11. svibnja (Hina)- U spomen na bleiburške žrtave i žrtve
Križnog puta i ove će godine u nedjelju, 12. svibnja, na Bleiburškom
polju brojna hrvatska izaslanstva i građani odati počast
pripadnicima tadašnje hrvatske vojske i hrvatskim civilima koji su
1945., nakon završetka Drugog svjetskog rata, stradali nakon što su
ih Saveznici izručili jugoslavenskoj partizanskoj vojsci.#L#
U ime Hrvatskog sabora, u Bleiburgu će biti njegov potpredsjednik
Zdravko Tomac koji će održati i prigodni govor.
Tomac će položiti vijenac na spomen-obilježje na Bleiburškom polju
i kod grobnice žrtava poraća na mariborskom groblju Dobrova, na
kojem su također pokopani brojni stradali pripadnici tadašnje
hrvatske vojske i hrvatski civili.
Svečanost obilježavanja spomendana u Bleiburgu će početi u 12 sati,
a okupljenima će se, u ime počasnog bleiburškog voda, obratiti i
Ante Šarić. Svečanu misu vodit će vojni vikar fra Nikola Roščić.
Za sve hrvatske građane koji žele ići u Bleiburg organiziran je
besplatan prijevoz iz Zagreba. Autobusi ispred zagrebačke
katedrale polaze u nedjelju u 5,30 sati.
O tragediji poraženih vojnika tadašnje NDH i hrvatskih civila koji
su se iz Hrvatske počeli povlačiti nakon pobjede antifašističke
vojske i preko Slovenije stigli do Bleiburga u knjizi "Ministar i
pokolji" pisao je engleski povjesničar grof Nikolaj Tolstoj.
Tolstoj procjenuje da je na Bleiburgu i Križnom putu stradalo oko
200.000 Hrvata koje su Saveznici izručili partizanskoj vojsci
Jugoslavije. On tvrdi da se "nije radilo o tragičnoj pogrešci
njihova izručenja partizanima, već o smišljenom potezu američkih i
engleskih snaga u Austriji, a koje su bile u suprotnosti s tadašnjom
službenom politikom tih zemalja".
Navodi da je sam Churchil 20. travnja 1945. izjavio da se "te
zarobljenike treba zadržati u logorima te da ih se ne smije predati
u Titove ruke". Usprkos tomu hrvatski civili i vojnici izručeni su
pratizanskoj vojsci i tako je počeo Križni put na kojemu je, kako
procjenjuje Tolstoj, stradalo oko 200.000 Hrvata.
Za svog boravka u Hrvatskoj u svibnju 1991. Tolstoj je, uz ostalo,
izjavio "da se u slučaju bleiburške tragedije nedvojbeno radi o
ratnom zločinu koji se ničim ne može i ne smije opravdati".
Na međunarodnom simpoziju o Bleiburgu i Križnom putu, koji je
održan u svibnju 1994. u Zagrebu, iznesena je ocjena da su zbivanja
na Bleiburgu i Križnom putu još uvijek obavijena šutnjom u
inozemstvu, a i u Hrvatskoj te da se njihovom znanstvenom i
objektivnom ispitivanju te javnom iznošenju činjenica ne pridaje
potrebna pozornost.
(Hina) pp/sšh sšh