SKV: SVIJET U 15.30 SATI

ZAGREB, 10. svibnja (Hina) ZAGREB - Hrvatska najoštrije osuđuje međunarodni terorizam i odlučno će nastaviti s aktivnim doprinosom naporima u okviru globalne antiterorističke koalicije, rekao je hrvatski premijer Ivica Račan obraćajući se sudionicima Konferencije europskih parlamentarnih skupština u petak u Zagrebu. Hrvatska vlada smatra da se sve aktivnosti usmjerene na suzbijanje terorizma moraju provoditi uz puno poštivanje propisanih procedura i zakona i odbacuju svaku kolektivnu odgovornost rase, nacije ili religije za terorizam. Istodobno, hrvatska vlada poduzima sve odgovarajuće korake u suzbijanju terorizma te time daje svoj doprinos miru i stabilnosti u regiji, rekao je Račan. "U Hrvatskoj su pojačane mjere sigurnosti i pokrenuti procesi prilagodbe zakonodavstava kako bi održali status Hrvatske kao sigurne zemlje. Pojačana je i suradnja sa susjednim zemljama, kako bilateralna tako i u okviru regionalnih asocijacija s ciljem suprostavljanja terorizmu", kazao je Račan. ZAGREB - Okupili smo se u Zagrebu kako bi zajednički pronašli odgovarajuce odgovore na rastuću prijetnju terorizma - pošasti koja predstavlja opasnost temeljnim načelima međunarodnog poretka i stoga traži zajedničke i legitimne akcije za njegovo suzbijanje, kazao je u petak predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić otvarajući Konferenciju predsjednika europskih parlamentarnih skupština. U svakoj legitimnoj borbi, pa tako i u ovoj protiv terorizma, treba poštivati ljudska prva i slobode, rekao je Tomčić. Stoga, nužna je potreba da se postojeća praznina u međunarodnom pravu ispuni donošenjem sveobuhvatne konvencije o suprostavljanju međunarodnom terorizmu, naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora."Ako je demokracija tolerancija, terorizam je isključivost. Ali, ako je demokracija tolerancija, ona nije i ne smije biti neodlučnost. Pogotovo ne kada je suočena s terorizmom", rekao je Tomčić. ZAGREB - Suštinska dužnost svih građana demokratskih društava, pa tako i njihovih izabranih predstavnika, je očuvanje slobode kao najvećeg dobra i najboljeg oružja protiv terorizma, rekla je u petak u Zagrebu predsjednica španjolskog Senata Esperanza Aguirre Gil de Biedma. Predsjednica španjolskog Senata to je rekla tijekom izlaganja "Demokracije suočene s terorizmom: nacionalne strategije", središnjom temom prvog dana rada Konferencije predsjednika europskih parlamentarnih skupština koja se u petak i subotu održava u Zagrebu. Esperanza Aguirre Gil de Biedma na početku izlaganja rekla je kako su napadi na SAD od 11. rujna skrenulo pozornost svijeta na problem terorizma, s kojim je Španjolska suočena već 30 godina. "Terorizam je negiranje demokracije, jer je ona sustav koji omogućuje slobodno sučeljavanje ideja pomoću riječi i razuma kao jedinog oružja", rekla je španjolska parlamentarka nazočnima na konferenciji. "Srž terorizma nije tek u negiranju riječi drugoga, već naprotiv u fizičkom razaranju protivnika... Dijalog, pregovaranje i konsenzus za njega (terorizam) nemaju nikakvog smisla", ustvrdila je Esperanza Aguirre Gil de Biedma. ZAGREB - Hrvatski premijer Ivica Račan u petak je na marginama Konferencije predsjednika europskih parlamentarnih skupština razgovarao s Dragoljubom Mićunovićem, predsjednikom Vijeća građana Savezne skupštine SRJ, priopćeno je iz Banskih dvora. Prigodom susreta obje su strane izrazile zadovoljstvo napretkom u normalizaciji odnosa dviju zemalja. Pritom je istaknuta suradnja na gospodarskom planu koja je ocijenjena izuzetno pozitivnom. U razgovoru su dotaknuta i otvorena pitanja granica uz zaključak da se pregovori odvijaju u pozitivnom pravcu i konstruktivnoj atmosferi. Razgovaralo se, također, o liberalizaciji viznog režima, koja se očekuje u skoroj budućnosti, povratku izbjeglih i zaštiti prava manjina. ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić imao je u petak, na marginama Konferencije predsjednika europskih parlamentarnih skupština, niz bilateralnih sastanaka s predsjednicima parlamenata Rusije, Italije, Makedonije i Bugarske. Tijekom susreta s predsjednikom ruske Dume Genadijem Seleznjovom ocijenjeno je da će skorašnji službeni posjet saborskog izaslanstva na čelu s Tomčićem Rusiji biti nastavak intenzivnog političkog dijaloga među dvjema državama. "Odnose Hrvatske i Italije u određenoj mjeri opterećuju otvorena pitanja, čiji su korijeni u prošlosti, ali ona ne predstavljaju nepremostivu zapreku za političke odnose i gospodarsku suradnju dviju država", istaknuuo je Tomčić tijekom razgovora s predsjednikom Zastupničkog doma talijanskog parlamenta Pierom Ferdinandom Casinijem. Zemlje koje s Europskom unijom imaju potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) trebale bi pružati pozitivan primjer ostalim zemljama u regiji, koje bi u što većem broju trebale s EU zaključiti sporazume o sigurnosti i suradnji, rekao je u razgovoru s Tomčićem predsjednik Sobranja Republike Makedonije Stojan Andov. Kraći bilateralni susret Tomčić je održao i s predsjednikom Nacionalne skupštine Bugarske Ognjanom Gerđikovom, kojega je pozvao da na čelu izaslanstva posjeti Hrvatski sabor. LJUBLJANA - Udružena Europa predstavlja budućnost velikih i malih naroda i zato sam optimist, rekao je predsjednik Stjepan Mesić u današnjem nastavku panel rasprave koja je u sklopu Svjetskog kongresa međunarodnog instituta za novinstvo u petak održana u Ljubljani. U raspravi su osim hrvatskog predsjednika sudjelovali crnogorski predsjednik Milo Đukanović i član predsjedništva BiH Živko Radišić. Najviše pitanja u sklopu rasprave koju je moderirao bivši čehoslovački ministar vanjskih poslova Jiri Dienstbier doticalo se stabilnosti u BiH te na Kosovu, a analizirani su i uzroci sukoba u vrijeme raspada bivše Jugoslavije te međuetnički odnosi. Predsjednik Mesić zauzeo se za međusobnu suradnju u regiji ali nije prihvatio ocjenu o podjednakoj krivnji svih strana te teoriju o nacionalnim razlikama kao uzroku sukoba. Mesić je rekao da vjeruje u udruženu Europu kao konačno rješenje i da u njoj neće biti ratova koji bi se vodili zbog navodne zaštite manjina, kako je to bilo u prošlosti. Prema njegovim riječima, u udruženoj Europi bit će svejedno ako dio jednog naroda živi izvan nacionalne granice jer će manjine biti mostovi suradnje. Tako može biti i u jugoistočnoj Europi, pojasnio je Mesić. ZAGREB - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, od prvih kontakata s hrvatskim predstavnicima od podizanja optužnice protiv hrvatskog generala Ante Gotovine, ostala je dosljedna u odluci da optužnicu ne mijenja prije početka sudskog postupka, rekao je u petak visoki izvor u hrvatskoj vladi. "Od 6. srpnja do Vukovara svoje stajalište nije promijenila", kazao je izvor ocjenjujući da "političko rješenje za Gotovinu ne postoji" te da ne postoji nijedno tijelo UN-a koje bi moglo promijeniti odluku Haškog suda. "Tu ne može nitko ništa napraviti. To je zabetonirana stvar", rekao je visoki izvor. BRUXELLES - NATO će smanjiti broj svojih vojnika u BiH i na Kosovu do kraja godine zbog poboljšanja političke stabilnosti na Balkanu, priopćio je u petak Sjevernoatlantski savez. U priopćenju se navodi da će broj vojnika SFOR-a u BiH biti smanjen s 19.000 na 12.000, a na Kosovu s 38.000 na 33.200. NATO će usvojiti regionalniji pristup u vođenju svojih operacija. Te će nam promjene pomoći da uspješno nastavimo svoju operaciju, rekao je glavni tajnik NATO-a George Robertson. "Otkad smo prvi put poslali snage na Balkan puno toga se promijenilo i poboljšalo i u skladu s tim se i mi mijenjamo". DEN HAAG - Bosanski Srbin Momčilo Gruban odbacio je u petak odgovornost za ubojstva, silovanja i premlaćivanja u logoru Omarska 1992. Gruban, bivši zapovjednik logora Omarska, izjavio je da se ne osjeća krivim po 11 točaka zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina tijekom svog prvog pojavljivanja pred Haaškim sudom. On je optužen za zločine počinjene u vrijeme dok je bio jedan od zapovjednika Omarske i dobrovoljno se predao prošlog tjedna Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) u Den Haagu. PARIZ/ATENA/BETLEHEM - Deset propalestinskih mirovnih aktivista, koji su bili zatočeni u bazilici Isusova Rođenja u Betlehemu, napustilo je u četvrtak baziliku, kazali su svjedoci. Svjedoci tvrde da su oni izašli pod izraelskom policijskom pratnjom ali nije jasno jesu li uhićeni. Ta skupina stranih mirovnih aktivista odbila je ranije napustiti baziliku, a izraelski su izvori kazali kako ne znaju zbog čega oni ne žele izaći iz crkve. Ranije tijekom dana iz crkve su, nakon šest tjedana krize, izašla 123 Palestinca, među kojima i 13 najtraženijih koji su odletjeli na Cipar odakle bi trebali biti prebačeni u europske zemlje.Palestinski čelnik Jaser Arafat pozdravio je u petak u Ramallahu prestanak opsade bazilike kao "vrlo važan korak". "Konačno, nakon čitave borbe i oklijevanja izraelske vojske koja je inzistirala na nastavku tih zločina na svetom mjestu, postignut je vrlo važan korak", rekao je Arafat. MADRID - Trinaestorica Palestinaca koja su otputovala na Cipar nakon što su napustila baziliku Isusova Rođenja u Betlehemu bit će oslobođeni u zemlji koja ih primi jer Europska unija nema nikakvih optužnica protiv njih, javlja agencija France Presse pozivajući se na europske diplomatske izvore. Pitanje njihova pravnog statusa i zemlje koja ih prihvati bit će raspravljano na Vijeću općih poslova EU-a u ponedjeljak u Bruxellesu. "Ne zna se kako ocijeniti te mjere. Nitko ih nije prognao, ni deportirao i nema nikakve pravne odluke protiv njih. Oni odlaze jer je to uvjet što ga je nametnuo Izrael radi rješavanja problema bazilike Isusova Rođenja u Betlehemu", izjavio je španjolski diplomat tražeći da ostane neimenovan. VATIKAN - Kardinal Roger Etchegaray, koji je prošli tjedan boravio na Bliskom istoku kao posebni izaslanik pape Ivana Pavla II, izrazio je u petak zadovoljstvo rješenjem krize oko bazilike Rođenja Isusova u Betlehemu. "To je velika vijest koja pruža nadu" i "prvi korak" na teškom, ali i nužnom putu prema "pravednom i trajnom miru između Izraelaca i Palestinaca", rekao je kardinal za talijansku agenciju Ansu. Kriza oko bazilike Rođenja Isusova okončana je nakon gotovo šest tjedana u petak ujutro izlaskom 123 Palestinaca iz crkvenog kompleksa, uključujući 13 palestinskih aktivista koje Izrael smatra opasnima i koji će biti prebačeni na Cipar te potom u nekoliko europskih zemalja. GAZA - Palestinske službe sigurnosti uhitile su od četvrtka u pojasu Gaze najmanje 20 militanata Hamasa, izjavio je u petak jedan palestinski sigurnosni dužnosnik. "Naše službe uhitile su od četvrtka najmanje 20 militanata Hamasa od kojih su svi iz pojasa Gaze", rekao je dužnosnik koji je želio ostati neimenovan. Palestinski čelnik Jaser Arafat zapovijedio je nakon bombaškog napada u Tel Avivu, u kojem je u utorak poginulo 16 Izraelaca, da spriječe "sve terorističke akcije" protiv izraelskih civila. RIM - Izraelski vojnici planiraju se povući iz Betlehema "u roku od nekoliko sati ili dana" nakon što je prekinuta opsada bazilike Rođenja Isusova, izjavio je u petak izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres. "Naš je cilj napustiti Betlehem što je prije moguće", rekao je Peres novinarima po dolasku u četverodnevni službeni posjet Italiji. "U roku od nekoliko sati ili dana", dodao je. Betlehem je posljednji grad pod palestinskom upravom koji je još uvijek pod okupacijom izraelske vojske. ZAGREB - Zamjenik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Roland Žuvanić i pomoćnica ministra za zaštitu okoliša Anđelka Bedrica sudjelovat će idućeg tjedna u Muenchenu na susretu predstavnika zemalja srednje i istočne Europe, priopćeno je u petak iz toga ministarstva. Susreti predstavnika zemalja iz srednje i istočne Europe održat će se povodom 13. Međunarodnog stručnog sajma okoliša i zbrinjavanja otpadne vode, otpada te recikliranja (IFAT 2002.) što se u glavnome gradu Bavarske održava 12. do 14. svibnja. ZAGREB - Amnesty International Hrvatske (AIH) najoštrije osuđuje bombaški napad koji se dogodio u izraelskom gradu Rishon Letzionu u utorak u kojemu je život izgubilo 16, a ranjeno 50 osoba, piše u izjavi dostavljenoj u petak medijima. "Budući da ništa ne može opravdati ubijanje civila i kršenje osnovnih principa međunarodnog prava, Amnesty International poziva sve palestinske grupe i pojedince da obustave takve i slične napade", stoji u izjavi AIH o napadu za koji je odgovonrost preuzela militantna palestinska skupina Hamas. KAIRO - Četiri ministra vanjskih poslova arapskih zemalja održalo je u petak, u prisustvu predsjednika Arapske lige Amra Mousse, sastanak o Bliskom istoku, doznaje se iz egipatskih službenih izvora. Egipatski ministar Ahmed Maher, saudijski Saud Al-Faysal, jordanski Marwan Moasher i ministar vanjskih poslova Bahreina Ben Mubarak Al-Khalifa sastali su se u palači u Kairu kako bi preispitali "razvoj događaja na palestinskim područjima i arapske prijedloge za izlazak iz aktualne krize", doznaje se iz istog izvora. Do razgovora je došlo nakon što je u Kairu održan sastanak Odbora za arapsku mirovnu inicijativu koja okuplja devet zemalja. WASHINGTON - Predstavnički dom američkog Kongresa je u petak oko 2 sata ujutro po mjesnom vremenu, nakon iscrpljujuće cjelodnevne rasprave uvjerljivom većinom glasova prihvatio najveći vojni proračun u povijesti SAD. Kongresnici su s 359 prema 58 glasova Pentagonu za 2003. godinu dodijelili 383 milijarde dolara. Prijepori i podjele po stranačkoj pripadnosti javili su se, između ostaloga, zbog izuzeća vojske od poštivanja zakona o zaštiti okoliša. U biti spora je odlaganje nuklearnog oružja i radioaktivnog otpada. Pentagon se izborio da, zbog vojne tajne i problema sigurnosti ne prijavljuje gdje drži atomsko oružje i kako i gdje odlaže nuklearni otpad. BERLIN - Demokršćansko liberalna koalicija koja je do 1998. vladala Njemačkom osvojila bi, da se parlamentarni izbori održavaju sljedeće nedjelje, apsolutnu većinu u Bundestagu, pokazuju rezultati najnovijih ispitivanja javnog mnijenja u Njemačkoj. Prema ispitivanju koje je proveo bonnski institut Dimap, koalicija Unije CDU/CSU i Njemačke liberalne stranke (FDP) osvojila bi 52 posto glasova. Prema istim rezultatima Unija CDU/CSU osvojila bi 41 posto a FDP 11 posto. Trenutno vladajuća koalicija Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i Zelenih bi ovojila 38 posto glasova od čega SPD 31 a Zeleni 7 posto. S obzirom da bi prema istim izvorima Stranka demokratskog socijalizma (PDS) osvojila 6 posto to ne bi dostajalo za produženje sadašnje koalicije čak niti uz toleranciju PDS-a što je jedna od mogućih poslijeizbornih opcija. MOSTAR - Predsjedništvo HDZ-a BiH na sjednici održanoj danas u prijepodnevnim satima u Mostaru odlučilo je kandidirati Barišu Čolaka (iz Širokog Brijega) za v.d. predsjednika stranke, rečeno je službeno u sjedištu HDZ BiH. Danas u ranim popodnevnim satima u Mostaru zakazana je i sjednica Središnjeg odbora HDZ-a BiH na kojoj će se raspravljati o izboru v.d. predsjednika stranke. Po dokumentima HDZ-a BiH i Središnji odbor stranke može predlagati kandidate za stranačkog predsjednika ako prikupe najmanje 30 potpisa potpore članova Središnjega odbora. V.d. predsjednik HDZ-a BiH tu dužnost kako propisuju stranački dokumenti, može obnašati najdulje 9 mjeseci, a u tom je razdoblju potrebno sazvati stranački izborni sabor na kojem će se birati vodstvo stranke. MOSKVA - Najmanje 38 ljudi poginulo je u četvrtak u bombaškom napadu u Kaspijsku, u Dagestanu, novi su podaci mjesnih vlasti koje u petak prenosi Itar-Tass. U napadu je ozlijeđeno 130 ljudi, od čega ih je četvero u kritičnom, a 20-ak u ozbiljnom stanju, objavile su dagestanske vlasti. Bomba je eksplodirala na središnjem gradskom trgu tijekom vojne parade povodom Dana pobjede, 57. obljetnice savezničke pobjede nad nacistima. Meta napada bio je vojni orkestar i vod mornaričkog pješaštva koji su se kretali prema gradskom groblju gdje su trebali položiti vijenac. Odgovoronost za napad još nitko nije preuzeo, no sumnjiče se islamisti iz Čečenije ili Dagestana. PRAG - Jedan češki strojovođa poginuo je, a deset američkih vojnika ozlijeđeno je, od čega trojica teško, u frontalnom sudaru dvaju teretnih vlakova u petak ujutro u blizini mjesta Vojkovice, na zapadu Češke, objavila je češka policija. Američki vojnici nalazili su se u vlaku koji je iz Njemačke na vojnu vježbu u Češku prevozio vojna vozila za američke postrojbe. Na vojnoj vježbi, koja se do 3. lipnja održava na vojnom poligonu Hradište, sudjeluje gotovo 2.000 američkih vojnika s tenkovima, oklopnim vozilima i tranportnim helikopterima UH-60 Blackhawk. (Hina) maš