MOSTAR, 9. svibnja (Hina) - U BiH se na neobjašnjiv način grubo gaze i poništavaju kolektivna i osobna prava "najrigidnijim oblicima protektoralne uprave", tvrdi poznati mostarski odvjetnik Josip Muselimović.
MOSTAR, 9. svibnja (Hina) - U BiH se na neobjašnjiv način grubo gaze
i poništavaju kolektivna i osobna prava "najrigidnijim oblicima
protektoralne uprave", tvrdi poznati mostarski odvjetnik Josip
Muselimović. #L#
Pišući u ožujskom broju "Motrišta", glasila Matice hrvatske u
Mostaru, o "Osobnim i kolektivnim pravima u okolnostima
neobjavljenog protektorata u BiH", podsjeća kako se hrvatski narod
na referendumu 1992. izjasnio za samostalnu, suverenu i nedjeljivu
BiH, dok srpski narod nije izašao na referendum, nego u bliskoj
suradnji s tzv. JNA započeo svoj kravavi pohod na državu BiH.
Unatoč referendumske opstrukcije i ratne agresije, srpskom narodu
je Daytonskim sporazumom dodijeljena polovica države BiH, a taj
tako izdvojeni prostor dobio je sve oznake državne zajednice,
napominje Muselimović, pitajući zbog čega se "međunarodni suci"
tako čvrsto drže jednog nepravednog ustava i zbog čega se i
hrvatskom narodu, kao konstitutivnom, ne mogu priznati takva i
slična kolektivna prava.
"Jedni se nagrađuju, drugi kažnjavaju i progone", tvrdi
Muselimović, pitajući jamči li Daytonski sporazum nakon takvih
izvedaba trajni mir, jednakopravnost i nesmetan razvoj BiH.
Budući da je u Ustavu BiH izrijekom navedeno da njegov sastavni dio
predstavlja Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda
i da se njezine odredbe imaju primjenjivati prije svih zakona,
Muselimović upozorava kako su Službene novine Federacije BiH, od
vremena održavanja Hrvatskog narodnog sabora i referendumskoga
izjašnjavanja za Deklaraciju o pravima i slobodama hrvatkog naroda
u BiH, pune sablažnjivih odluka o smjenama onih koji iz ovih ili
onih razloga "ne korespondiraju" sa zadaćama i zamislima
"međunarodnih sudaca".
Europska konvencija svakom čovjeku jamči pravo na rad, pravo na
osobnu i zajedničku imovinu, pravo na slobodu misli i izražavanja,
pravo na političko djelovanje, birati i biti biran, podsjeća
Muselimović, pitajući jesu li "međunarodni suci" za ustavne norme
BiH i što je s njezinom primjenom u BiH.
Nakon svega - poništavanja izborne volje jednog konstututivnog
naroda, smjene plebiscitarno izabranih političkih predstavnika,
nepoštivanja privatnog vlasništva i privatne imovine, tenkovskog
uništavanja jedne banke, upada u pravosudni sustav, uništavnja
medijskoga sustava - Muselimović smatra da se hrvatski čovjek mora
zgroziti nad nepravdom "međunarodnih sudaca".
(Hina) mc