ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Monetarna kretanja u Hrvatskoj u ožujku je obilježio pad štednih i oročenih depozita uslijed krize u Riječkoj banci, ali je istodobno prisutan snažan rast agregata koji bliže prate realnu aktivnost -
novčane mase i plasmana ostalim sektorima, a očekuje se nastavak snažne kreditne aktivnosti banaka.
ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Monetarna kretanja u Hrvatskoj u ožujku
je obilježio pad štednih i oročenih depozita uslijed krize u
Riječkoj banci, ali je istodobno prisutan snažan rast agregata koji
bliže prate realnu aktivnost - novčane mase i plasmana ostalim
sektorima, a očekuje se nastavak snažne kreditne aktivnosti
banaka. #L#
Po najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, pad kunskih i
deviznih depozita u ožujku zabilježen je prije svega zbog
povlačenje depozita iz Riječke banke, a na smanjenje je utjecao je i
blagi odljev deviznih depozita po dovršetku euro konverzije.
Tako je kod deviznih depozita, ako se isključi utjecaj tečaja,
smanjenje iznosilo 3 posto. U prvom su ovogodišnjem tromjesečju pak
devizni depoziti (ako se isključi promjena tečaja) efektivno
smanjeni za 1,9 posto i na kraju ožujka su iznosili 70,9 milijardi
kuna, što je istodobno 39,9 posto više nego u prošlogodišnjem
ožujku.
Kunski su depoziti u ožujku smanjeni 4,1 posto, ali su uslijed
snažnog rasta u siječnju kunski depoziti na razini prvog
tromjesečja porasli 3,8 posto i na kraju ožujka iznosili su 10,9
milijardi kuna.
Na strani aktive pak, ožujak je obilježio snažan rast neto domaće
aktive od čak 5,9 posto, koje je rasla na teret smanjenja neto
inozemne aktive poslovnih banaka koja je u ožujku smanjena za 5,3
milijardi kuna.
Pritom se najveći dio rasta odnosi na porast plasmana banaka
ostalim sektorima koji su u ožujku povećani za 3,3 posto. Na razini
cijelog tromjesečja krediti banaka ostalim sektorima nominalno su
porasli 4,9 milijardi kuna. Ako se isključi utjecaj tečaja,
plasmani su u prvom tromjesečju povećani 6,1 posto.
U prva je tri ovogodišnja mjeseca zabilježen jednaki nominalni
porast kredita stanovništvu i kredita poduzećima u iznosu od 2,4
milijarde kuna. Zbog manje osnovice krediti stanovništvu bilježe
stopu rasta od 8,1 posto, a poduzećima 6,3 posto.
Analitičari središnje banke ističu kako je ostvareni rast plasmana
bio svakako potaknut povećanim izvorima sredstva banaka koje one
nastoje plasirati te se može očekivati nastavak snažne kreditne
aktivnosti.
(Hina) ds