FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: SVIJET U 21.00 SAT

ZAGREB, 8. svibnja (Hina) ZAGREB - Održavanje Konferencije predsjednika europskih parlamentarnih skupština ovoga tjedna u Zagrebu priznanje je Hrvatskoj za njezin demokratski razvoj u protekle dvije godine, izjavio je u srijedu navečer predsjednik Bundestaga, donjeg doma njemačkog parlamenta Wolfgang Thierse. "Činjenica da se ta konferencija održava ovdje u Zagrebu jest priznanje demokratskom putu kojim kroči Hrvatska", izjavio je Thierse nakon razgovora s predsjednikom Hrvatskog sabora Zlatkom Tomčićem. Vijeće Europe povjerilo je Hrvatskom saboru organizaciju 16. Konferencija predsjednika parlamentarnih skupština, koja se otvara u četvrtak u Zagrebu. Na tom trodnevnom skupu, pod naslovom "Demokracije sučeljene s terorizmom - nacionalne strategije", sudjelovat će oko 400 sudionika, među njima šezdesetak predsjedika ili potpredsjednika parlamenta. Predsjednik Sabora je nakon razgovora s Thierseom najavio da bi Bundestag mogao ratificirati Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i Europske unije prije ljeta. "Uvjeren sam da ćemo nakon ovoga sastanka imati još jednu ratifikaciju prije ljeta, vjerojatno u lipnju", rekao je Tomčić.
ZAGREB, 8. svibnja (Hina) ZAGREB - Održavanje Konferencije predsjednika europskih parlamentarnih skupština ovoga tjedna u Zagrebu priznanje je Hrvatskoj za njezin demokratski razvoj u protekle dvije godine, izjavio je u srijedu navečer predsjednik Bundestaga, donjeg doma njemačkog parlamenta Wolfgang Thierse. "Činjenica da se ta konferencija održava ovdje u Zagrebu jest priznanje demokratskom putu kojim kroči Hrvatska", izjavio je Thierse nakon razgovora s predsjednikom Hrvatskog sabora Zlatkom Tomčićem. Vijeće Europe povjerilo je Hrvatskom saboru organizaciju 16. Konferencija predsjednika parlamentarnih skupština, koja se otvara u četvrtak u Zagrebu. Na tom trodnevnom skupu, pod naslovom "Demokracije sučeljene s terorizmom - nacionalne strategije", sudjelovat će oko 400 sudionika, među njima šezdesetak predsjedika ili potpredsjednika parlamenta. Predsjednik Sabora je nakon razgovora s Thierseom najavio da bi Bundestag mogao ratificirati Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i Europske unije prije ljeta. "Uvjeren sam da ćemo nakon ovoga sastanka imati još jednu ratifikaciju prije ljeta, vjerojatno u lipnju", rekao je Tomčić. NOVI SAD - Zastupnici parlamenta Vojvodine donijeli su u srijedu odluku o osnivanju novinsko-izdavačke ustanove "Hrvatska riječ", a odluku o uvođenju hrvatskog jezika kao manjinskog odgodili su. Za osnivanje novinsko-izdavačke ustanove "Hrvatska riječ" glasalo je 86 zastupnika, a samo je jedan bio protiv. Odluku o uvođenju hrvatskog jezika kao manjinskog, čije je usvajanje bilo također predviđeno za danas, zbog nepripremljenosti je odgođeno za sljedeće zasjedanje parlamenta. NEW YORK - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je na kraju trodnevnog posjeta SAD u srijedu u sjedištu UN-a u New Yorku predao ratifikacijske dokumente i u ime Republike Hrvatske potpisao protokole Konvencije o pravima djeteta. Tim dokumentima zabranjuje se uključivanje djece u oružane sukobe i obvezuje države članice UN-a da zakonima zaštite djecu od prodaje, prostitucije i pornografije. Protokoli se ocjenjuj važnim korakom u proširenju međunarodnopravne zaštite djece o čemu se, uz ostalo, govori na posebnom zasjedanju Opće skupštine UN-a o djeci. Sedamdesetak šefova država ili vlada, te drugi visoki dužnosnici zemalja članica UN-a, predstavnici nevladinih organizacija i 300 djece dogovaraju se o koracima koje valja poduzeti da bi zajamčio bolju budućost mladima. AMSTERDAM - Osoba za koju se sumnja da je ubojica populističkog čelnika Pim Fortuyna u srijedu je privremeno zatvorena, dva dana nakon ubojstva koje je šokiralo Nizozemsku. "Sudac je ocijenio da ima dovoljno razloga za desetodnevno preventivno zatočenje", izjavila je glasnogovornica suda Mercedes Grootschoten. Glasnogovornik tužitelja je naveo da je pobornik za prava životinja privremeno optužen za ubojstvo i posjedovanje vatrenog oružja. Sadržaj optužbe se može promijeniti tijekom procedure konačne i službene optužbe, dodao je on. Iako sudstvo odbija precizirati njegovo ime, stranka Pima Fortuyna navodi da se radi o Volkertu van der Graafu koji radi u udruženju "Ofenzivna ekologija". Pim Fortuyn je izjavio da želi ukinuti zabranu uzgoja životinja zbog njihovog krzna koju je uvela Nizozemska u siječnju. Vođa populističke desnice ubijen je u ponedjeljak s pet hitaca pred studijem nizozemskog radija u Hilversumu. NEW YORK - Izvršni direktor Međunarodne organizacije rada (ILO) Juan Somavia obećao je hrvatskom ministru rada i socijalne skrbi Davorku Vidoviću pomoć u zakonskom reguliranju prava radnika u Hrvatskoj i aktivnostima kojima bi se otklonio strah od učinaka procesa globalizacije. Somavia i Vidović sastali su se u New Yorku gdje se održava posebno zasjedanje Opće skupštine UN-a o djeci. Vidović je izvršnog direktora ILO-a izvijestio o pregovorima socijalnih partnera u Hrvatskoj o Zakonu o radu. Upozorio je na teškoće budući da bi se trebala smanjiti ili posve ukinuti neka od stečenih prava zaposlenika, koja su u Hrvatskoj po Vidovićevoj ocjeni daleko veća nego u drugim europskim zemljama. Hrvatski ministar je govorio i o strahu od posljedica globalizacije za što je Somavia kazao da je bojazan opravdana jer se zemlje u razvoju mahom suočavaju samo s lošim stranama tog propcesa. WASHINGTON - Odvjetnici Ante Gotovine uvjereni su da će tužiteljstvo Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) "promijeniti, a možda čak i povući optužnicu" protiv njihova branjenika. U priopćenju dostavljenom u srijedu Hini, njegov američki odvjetnik Luka Mišetić tvrdi kako je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte "posve svjesna da su optužbe protiv generala Gotovine o etničkom čišćenju 150 do 200 tisuća Srba iz Hrvatske potpuna besmislica". Mišetić drži da haaško tužiteljstvo "zasad, nažalost, odbija povući tužbu". Objašnjava to strahom sadašnje vlasti u Hrvatskoj i međunarodne zajednice "da bi povlačenje tužbe prije nego što se (Gotovina) pojavi u Den Haagu moglo destabilizirati vladu (premijera Ivice) Račana". LJUBLJANA - Slovenska vlada u četvrtak će na svojoj redovnoj sjednici možda imati raspravu o sporazumu o nuklearci Krško, javila je u srijedu slovenska tiskovna agencija STA. Vladina odluka nužan je prvi korak da bi u parlament bio upućen zakon o ratifikaciji tog sporazuma, o čemu odluka još nije donesena i o čemu u slovenskoj javnosti i politici postoje različite ocjene, povezane i sa stajalištima koje u vezi sa sporazumom postoje u hrvatskoj politici i javnosti, te Saboru koji je sporazum o ratifikaciji već dao u parlamentarnu proceduru. ZAGREB - Bivši vođa pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milan Martić trebao bi u Haag otputovati tijekom idućeg tjedna, doznaje Hina u beogradskom uredu njegova branitelja Strahinje Kastratovića. "Završavamo rješavanje administrativnih problema", rekao je u telefonskom razgovoru iz Beograda odvjetnik Marko Kastratović koji će također s Martićem otputovati u Haag. On je objasnio kako treba, među ostalim, još riješiti putne isprave i podnijeti zahtjev za nizozemskom vizom te se Martićev odlazak ne očekuje prije utorka. Martić je optužen za povrede ratnog prava i običaja počinjene raketiranjem Zagreba 1995. godine. Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte najavila je u srijedu, tijekom obilaska Vukovara, skoro proširenje njegove optužnice. SKOPLJE - Nakon četverosatnog boravka u Skoplju i susreta s predstavnicima međunarodne zajednice i makedonskih vlasti, glavna haška tužiteljica Carla del Ponte izjavila je da će u Makedoniji, uz dvije istrage koje su u tijeku, biti otvorene još tri istrage za događaje koje je izazvala Oslobodilačka narodna armija za vrijeme prošlogodišnjeg sukoba makedonskih snaga i albanskih ekstremista. Prvi slučaj je Karpalak, koji se dogodio na putu Tetovo-Skoplje gdje je iz zasjede napadnuto vozilo makedonskih sigurnosnih snaga u kome su izgorjela desetorica vojnika. Drugi slučaj je postavljanje bombe u motelu "Brioni", kraj Tetova gdje su poginula dvojica civila a petero je ranjeno, i treći slučaj je u vezi sa zatvaranjem brane Lipkovskog jezera, zbog čega su građani Kumanova tri mjeseca ostali bez vode, što se također smatra svojevrsnim genocidom nad civilima, rekla je ona. BEOGRAD - Vodeće srbijanske stranke su u srijedu odbacile upozorenje da je američka pomoć Beogradu povezana s uhićenjem bivših čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića čije izručenje čeka Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Posebni američki izaslanik za ratne zločine Pierre Richard Prosper u utorak je u Washingtonu izjavio kako uvjeti za ukidanje suspenzije pomoći uključuju uhićenje Karadžića i Mladića osim ako se dokaže da se oni ne nalaze na tlu SRJ. Prema nepotvrđenim izvješćima Karadžić se skriva u planinskom području BiH, dok je Mladić viđen u Beogradu. "Zakonski je presedan tražiti od nas da dokažemo da nismo krivi", rekao je vođa Demokratske stranke srbijanskog premijera Zorana Đinđića Čedomir Jovanović. On je optužio SAD da traži izlaz iz "nedugodne situacije" jer su NATO-ove snage u BiH "do sada imale dosta neuspjeha u rješavanju problema s Karadžićem i Mladićem". SARAJEVO - Neovisni tim međunarodnih stručnjaka odlučio je preporučiti uspostavu posebnog suda u Bosni i Hercegovini koji bi se bavio ratnim zločinima i u čijem bi radu uz inozemne ravnopravno sudjelovali i domaći suci. Tim od četiri pravna stručnjaka na zahtjev visokog predstavnika za BiH Wolfganga Petritscha u proteklih je mesec dan obavio niz razgovora s mjesnim sucima i tužiteljima te političkim dužnosnicima kako bi utvrdio postoji li mmogućnost da se dio suđenja za ratne zločine obavlja u BiH umjesto pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). SARAJEVO - Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang Petritsch imenovao je u srijedu prvih sedam sudaca koji će činiti budući sastav državnog suda BiH, prve takve institucije o toj zemlji uspostavljenoj nakon Daytonskog sporazuma. Pravosudni sustav u BiH do sada je bio strogo podijeljen entitetskim granicama i uz iznimku Ustavnog suda s vrlo ograničenim ovlastima te Doma za ljudska prava, na državnoj razini nije postojalo niti jedno tijelo sudbene vlasti. Suci Apelacijskog odjela Suda BiH - kako glasi službeni naziv ovog tijela - imat će trogodišnji mandat a prva zadaća bit će im odlučivanje o mogućim žalbama na odluke Izbornog povjerenstva BiH i Izbornog žalbenog vijeća s obzirom da je već započeo postupak ovjere kandidature političkih stranaka i pojedinaca za izbore zakazane za 5. listopada. Državni sud BiH imat će tri odjela: kazneni, upravni i žalbeni a imenovanje sudaca preostala dva odjela slijedit će naknadno. Pri Sudu BiH trebao bi funkcionirati i posebni odjel koji bi se bavio isključivo slučajevima ratnih zločina. Prvi suci Apelacijskog odjela Suda BiH su Miloš Babić, Suada Halilagić, Venceslav Ilić, Branko Morait, Muhidin Nikšić, Nedžad Popovac i Martin Raguž. BEOGRAD - Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović izjavio je u srijedu za beogradski radio B92 kako će sljedećih dana održati više sastanaka s predstavnicima NATO-a o ulasku Jugoslavije u Partnerstvo za mir za što su uvjeti suradnja s Haškim tribunalom i uspostava demokratskog nadzora nad vojskom. Kad je riječ o nadzoru vojske, rekao je Svilanović, nedostaje nacionalna strategija sigurnosti, doktrina obrane i više zakona. BEOGRAD - Međunarodne organizacije u srijedu su u Beogradu osnovale regionalni centar za smanjenje lakog naoružanja na Balkanu. Centar je osnovan u suradnji Pakta o stabilnosti i UN-ova programa za razvoj (UNDP), a s lokalnim bi vladama trebao zajednički raditi na tome da se građane uvjeri da se odreknu lakog oružja. TUNIS - Tuniska je vlada u srijedu priopćila da je u nesreći zrakoplova EgyptAira koji se u utorak zabio u brdo kraj tuniskog glavnog grada poginulo 15, a ne 18 osoba kako je prvotno objavljeno. "Smrtno je stradalo 15, a ozlijeđeno je 49 osoba. Dvije su još u kritičnom stanju", objavio je glasnogovornik tuniskog ministarstva zdravstva. Egipatski Boeing 737 na letu iz Kaira srušio se u utorak pri pokušaju slijetanja u tunisku zračnu luku. Pretpostavlja se da je nesreći pridonijela gusta magla. U letjelici je bilo 56 punika i osam članova posade. SKOPLJE - U eksploziji mine na koju je u srijedu na Šar Planini u Makedoniji naišlo vozilo NATO-a poginuo je jedan talijanski vojnik misije "Jantarna lisica", a dva njemačka vojnika su ranjena od kojih jedan teže, rekao je glasnogovornik NATO-a u Makedoniji Kreg Retklif. Vozilo NATO-a u srijedu je na cesti Tetovo-Popova Šapka kod mjesta Jelak, na području koje su ranije pod nadzorom držali albanski pobunjenici, naišlo na minu. Prema Retklifovim riječima, od eksplozije mine vozilo je izletjelo s ceste i prevrnulo se. WASHINGTON - Sjedinjene su Države u srijedu priopćile da s Izraelom nije raspravljano o reformiranju palestinske samouprave kao preduvjetu za obnovu bliskoistočnog mirovnog procesa. Izraelski je premijer Ariel Sharon u utorak na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka s američkim predsjednikom George W. Bushom rekao da je reforma palestinske uprave "nužan preduvjet napretka u političkom mirovnom procesu". Američki je državni tajnik Colin Powell, međutim, u srijedu izjavio da je bilo razgovora o reformi palestinske samouprave, ali bez "ulaženja u bilo kakve pojedinosti i spominjanja nekih preduvjeta". MARIBOR - Pojam autohtone nacionalne manjine koji se nalazi u sadašnjem slovenskom ustavu nema podloge u stručnoj literaturi i tu će kategoriju trebati mijenjati prilikom ulaska u Europsku uniju, izjavio je slovenski pučki pravobranitelj (ombudsman) Matjaž Hanžek, na konferenciji o manjinama koja je pod naslovom "Između asimilacije i kulturnog pluralizma" u srijedu započela u Mariboru. "Sve nacionalne manjine imaju prava na kulturna, politička i socijalna prava, te pozitivnu diskriminaciju od strane države, bile autohtone ili ne", rekao je Hanžek. Slovenski ustav iz 1992. pravo "autohtone manjine" iz kojega proizlazi pravo na školstvo i kulturne ustanove priznaje talijanskoj i mađarskoj zajednici, ali ne i manjinama s područja bivše Jugoslavije koje drži posljedicom novih migracija. BRUXELLES - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, koji se nalazi u Bruxellesu, tijekom dana će glavnom tajniku NATO-a Georgu Robertsonu predati službeni zahtjev Hrvatske za ulazak u NATO-ov program Akcijski plan za članstvo (MAP). MAP je program približavanja i prilagodbi država aspiranata standardima NATO-a i predstavlja posljednju stepenicu prije ulaska u NATO. Službeni poziv Hrvatskoj da uđe u MAP očekuje se idući tjedan na sastanku Euroatlantskog partnerskog vijeća u Reykjaviku (14. i 15. svibnja). DALIAN - Kineska zrakoplovna tvrtka China Northern Airlines priopćila je u srijedu da u nesreći njezinog zrakoplova koji se u utorak srušio u Žuto more nema preživjelih. U zrakoplovu tipa MD-82 koji je letio od Pekinga do Daliana nalazilo se 112 putnika i članova posade. Letjelica se srušila u Žuto more nedugo nakon što je pilot prijavio požar u svojoj kabini. LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Milan Kučan kojem je u srijedu u Kliničkom centru u Ljubljani operativnim zahvatom odstranjen manji bubrežni kamenac dobro se osjeća i sposoban je obavljati svoje predsjedničke dužnosti, priopćili su liječnici urološkog odjela. Zahvat je izveden endoskopskom metodom i uz potpunu anesteziju. Predsjednik se na pregled javio nakon što je tijekom noći imao bolove u lijevom bubrežnom dijelu i trbuhu, a pretrage pokazale da je riječ o bubrežnim kamencima. MOSKVA - Njemački veleposlanik u Moskvi Ernst-Joerg van Studnitz izjavio je u srijedu da je neonacistički pokret stvorila istočnonjemačka tajna policija Stasi kao oruđe u borbi protiv Zapada. "Stasi je položio temelje za razvoj neonacizma u vrijeme podijeljene Njemačke. Oni su osnovali i podupirali prvu neonacističku skupinu u Zapadnoj Njemačkoj", kazao je Studnitz u razgovoru za dnevnik Moskovsky Komsomolets. U novije doba, upravo je bivša istočna Njemačka postala uporište njemačkog neo-nacizma, koji se hrani natprosječnom nezaposlenošću i siromaštvom. Studnitz je međutim rekao da današnje nacionalističke bande, kako u Rusiji tako i Njemačkoj, čine nezadovoljni mladi koji tako izražavaju svoj prosvjed i ne označavaju zoru nove ere nacizma. AMSTERDAM - Nizozemska medicinska sestra optužena je za ubojstvo 14 beba, male djece i starijih pacijenata u četiri bolnice u Den Haagu u kojima je radila u posljednje četiri godine, objavio je u srijedu nizozemski državni tužitelj. Zločini su počinjeni između veljače 1997. i rujna 2001. davanjem smrtonosne doze lijekova. Sestra je optužena i za četiri pokušaja ubojstva. Suđenje bi joj trebalo početi u lipnju. Među njenim žrtvama nalazila su se i bebe mlađe od godinu dana, ali i starci od 90 godina. (Hina) sl sl

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙