ZAGREB, 8. svibnja (Hina) ZAGREB - Održavanje Konferencije predsjednika europskih parlamentarnih skupština ovoga tjedna u Zagrebu priznanje je Hrvatskoj za njezin demokratski razvoj u protekle dvije godine, izjavio je u srijedu
navečer predsjednik Bundestaga, donjeg doma njemačkog parlamenta Wolfgang Thierse. "Činjenica da se ta konferencija održava ovdje u Zagrebu jest priznanje demokratskom putu kojim kroči Hrvatska", izjavio je Thierse nakon razgovora s predsjednikom Hrvatskog sabora Zlatkom Tomčićem. Vijeće Europe povjerilo je Hrvatskom saboru organizaciju 16. Konferencija predsjednika parlamentarnih skupština, koja se otvara u četvrtak u Zagrebu. Na tom trodnevnom skupu, pod naslovom "Demokracije sučeljene s terorizmom - nacionalne strategije", sudjelovat će oko 400 sudionika, među njima šezdesetak predsjedika ili potpredsjednika parlamenta. Predsjednik Sabora je nakon razgovora s Thierseom najavio da bi Bundestag mogao ratificirati Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i Europske unije prije ljeta. "Uvjeren sam da ćemo nakon ovoga sastanka imati još jednu ratifikaciju prije ljeta, vjerojatno u lipnju", rekao je Tomčić.
ZAGREB, 8. svibnja (Hina)
ZAGREB - Održavanje Konferencije predsjednika europskih
parlamentarnih skupština ovoga tjedna u Zagrebu priznanje je
Hrvatskoj za njezin demokratski razvoj u protekle dvije godine,
izjavio je u srijedu navečer predsjednik Bundestaga, donjeg doma
njemačkog parlamenta Wolfgang Thierse.
"Činjenica da se ta konferencija održava ovdje u Zagrebu jest
priznanje demokratskom putu kojim kroči Hrvatska", izjavio je
Thierse nakon razgovora s predsjednikom Hrvatskog sabora Zlatkom
Tomčićem.
Vijeće Europe povjerilo je Hrvatskom saboru organizaciju 16.
Konferencija predsjednika parlamentarnih skupština, koja se
otvara u četvrtak u Zagrebu. Na tom trodnevnom skupu, pod naslovom
"Demokracije sučeljene s terorizmom - nacionalne strategije",
sudjelovat će oko 400 sudionika, među njima šezdesetak predsjedika
ili potpredsjednika parlamenta.
Predsjednik Sabora je nakon razgovora s Thierseom najavio da bi
Bundestag mogao ratificirati Sporazumu o stabilizaciji i
pridruživanju (SSP) između Hrvatske i Europske unije prije ljeta.
"Uvjeren sam da ćemo nakon ovoga sastanka imati još jednu
ratifikaciju prije ljeta, vjerojatno u lipnju", rekao je Tomčić.
NOVI SAD - Zastupnici parlamenta Vojvodine donijeli su u srijedu
odluku o osnivanju novinsko-izdavačke ustanove "Hrvatska riječ", a
odluku o uvođenju hrvatskog jezika kao manjinskog odgodili su.
Za osnivanje novinsko-izdavačke ustanove "Hrvatska riječ" glasalo
je 86 zastupnika, a samo je jedan bio protiv.
Odluku o uvođenju hrvatskog jezika kao manjinskog, čije je
usvajanje bilo također predviđeno za danas, zbog nepripremljenosti
je odgođeno za sljedeće zasjedanje parlamenta.
NEW YORK - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je na kraju
trodnevnog posjeta SAD u srijedu u sjedištu UN-a u New Yorku predao
ratifikacijske dokumente i u ime Republike Hrvatske potpisao
protokole Konvencije o pravima djeteta.
Tim dokumentima zabranjuje se uključivanje djece u oružane sukobe i
obvezuje države članice UN-a da zakonima zaštite djecu od prodaje,
prostitucije i pornografije. Protokoli se ocjenjuj važnim korakom
u proširenju međunarodnopravne zaštite djece o čemu se, uz ostalo,
govori na posebnom zasjedanju Opće skupštine UN-a o djeci.
Sedamdesetak šefova država ili vlada, te drugi visoki dužnosnici
zemalja članica UN-a, predstavnici nevladinih organizacija i 300
djece dogovaraju se o koracima koje valja poduzeti da bi zajamčio
bolju budućost mladima.
AMSTERDAM - Osoba za koju se sumnja da je ubojica populističkog
čelnika Pim Fortuyna u srijedu je privremeno zatvorena, dva dana
nakon ubojstva koje je šokiralo Nizozemsku.
"Sudac je ocijenio da ima dovoljno razloga za desetodnevno
preventivno zatočenje", izjavila je glasnogovornica suda Mercedes
Grootschoten.
Glasnogovornik tužitelja je naveo da je pobornik za prava životinja
privremeno optužen za ubojstvo i posjedovanje vatrenog oružja.
Sadržaj optužbe se može promijeniti tijekom procedure konačne i
službene optužbe, dodao je on.
Iako sudstvo odbija precizirati njegovo ime, stranka Pima Fortuyna
navodi da se radi o Volkertu van der Graafu koji radi u udruženju
"Ofenzivna ekologija".
Pim Fortuyn je izjavio da želi ukinuti zabranu uzgoja životinja
zbog njihovog krzna koju je uvela Nizozemska u siječnju.
Vođa populističke desnice ubijen je u ponedjeljak s pet hitaca pred
studijem nizozemskog radija u Hilversumu.
NEW YORK - Izvršni direktor Međunarodne organizacije rada (ILO)
Juan Somavia obećao je hrvatskom ministru rada i socijalne skrbi
Davorku Vidoviću pomoć u zakonskom reguliranju prava radnika u
Hrvatskoj i aktivnostima kojima bi se otklonio strah od učinaka
procesa globalizacije.
Somavia i Vidović sastali su se u New Yorku gdje se održava posebno
zasjedanje Opće skupštine UN-a o djeci.
Vidović je izvršnog direktora ILO-a izvijestio o pregovorima
socijalnih partnera u Hrvatskoj o Zakonu o radu. Upozorio je na
teškoće budući da bi se trebala smanjiti ili posve ukinuti neka od
stečenih prava zaposlenika, koja su u Hrvatskoj po Vidovićevoj
ocjeni daleko veća nego u drugim europskim zemljama.
Hrvatski ministar je govorio i o strahu od posljedica globalizacije
za što je Somavia kazao da je bojazan opravdana jer se zemlje u
razvoju mahom suočavaju samo s lošim stranama tog propcesa.
WASHINGTON - Odvjetnici Ante Gotovine uvjereni su da će
tužiteljstvo Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju
(ICTY) "promijeniti, a možda čak i povući optužnicu" protiv njihova
branjenika.
U priopćenju dostavljenom u srijedu Hini, njegov američki
odvjetnik Luka Mišetić tvrdi kako je glavna haaška tužiteljica
Carla del Ponte "posve svjesna da su optužbe protiv generala
Gotovine o etničkom čišćenju 150 do 200 tisuća Srba iz Hrvatske
potpuna besmislica".
Mišetić drži da haaško tužiteljstvo "zasad, nažalost, odbija
povući tužbu". Objašnjava to strahom sadašnje vlasti u Hrvatskoj i
međunarodne zajednice "da bi povlačenje tužbe prije nego što se
(Gotovina) pojavi u Den Haagu moglo destabilizirati vladu
(premijera Ivice) Račana".
LJUBLJANA - Slovenska vlada u četvrtak će na svojoj redovnoj
sjednici možda imati raspravu o sporazumu o nuklearci Krško, javila
je u srijedu slovenska tiskovna agencija STA.
Vladina odluka nužan je prvi korak da bi u parlament bio upućen
zakon o ratifikaciji tog sporazuma, o čemu odluka još nije donesena
i o čemu u slovenskoj javnosti i politici postoje različite ocjene,
povezane i sa stajalištima koje u vezi sa sporazumom postoje u
hrvatskoj politici i javnosti, te Saboru koji je sporazum o
ratifikaciji već dao u parlamentarnu proceduru.
ZAGREB - Bivši vođa pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milan Martić trebao
bi u Haag otputovati tijekom idućeg tjedna, doznaje Hina u
beogradskom uredu njegova branitelja Strahinje Kastratovića.
"Završavamo rješavanje administrativnih problema", rekao je u
telefonskom razgovoru iz Beograda odvjetnik Marko Kastratović koji
će također s Martićem otputovati u Haag.
On je objasnio kako treba, među ostalim, još riješiti putne isprave
i podnijeti zahtjev za nizozemskom vizom te se Martićev odlazak ne
očekuje prije utorka.
Martić je optužen za povrede ratnog prava i običaja počinjene
raketiranjem Zagreba 1995. godine.
Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte najavila je u srijedu,
tijekom obilaska Vukovara, skoro proširenje njegove optužnice.
SKOPLJE - Nakon četverosatnog boravka u Skoplju i susreta s
predstavnicima međunarodne zajednice i makedonskih vlasti, glavna
haška tužiteljica Carla del Ponte izjavila je da će u Makedoniji, uz
dvije istrage koje su u tijeku, biti otvorene još tri istrage za
događaje koje je izazvala Oslobodilačka narodna armija za vrijeme
prošlogodišnjeg sukoba makedonskih snaga i albanskih
ekstremista.
Prvi slučaj je Karpalak, koji se dogodio na putu Tetovo-Skoplje
gdje je iz zasjede napadnuto vozilo makedonskih sigurnosnih snaga u
kome su izgorjela desetorica vojnika. Drugi slučaj je postavljanje
bombe u motelu "Brioni", kraj Tetova gdje su poginula dvojica
civila a petero je ranjeno, i treći slučaj je u vezi sa zatvaranjem
brane Lipkovskog jezera, zbog čega su građani Kumanova tri mjeseca
ostali bez vode, što se također smatra svojevrsnim genocidom nad
civilima, rekla je ona.
BEOGRAD - Vodeće srbijanske stranke su u srijedu odbacile
upozorenje da je američka pomoć Beogradu povezana s uhićenjem
bivših čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića
čije izručenje čeka Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju
(ICTY).
Posebni američki izaslanik za ratne zločine Pierre Richard Prosper
u utorak je u Washingtonu izjavio kako uvjeti za ukidanje
suspenzije pomoći uključuju uhićenje Karadžića i Mladića osim ako
se dokaže da se oni ne nalaze na tlu SRJ.
Prema nepotvrđenim izvješćima Karadžić se skriva u planinskom
području BiH, dok je Mladić viđen u Beogradu.
"Zakonski je presedan tražiti od nas da dokažemo da nismo krivi",
rekao je vođa Demokratske stranke srbijanskog premijera Zorana
Đinđića Čedomir Jovanović.
On je optužio SAD da traži izlaz iz "nedugodne situacije" jer su
NATO-ove snage u BiH "do sada imale dosta neuspjeha u rješavanju
problema s Karadžićem i Mladićem".
SARAJEVO - Neovisni tim međunarodnih stručnjaka odlučio je
preporučiti uspostavu posebnog suda u Bosni i Hercegovini koji bi
se bavio ratnim zločinima i u čijem bi radu uz inozemne ravnopravno
sudjelovali i domaći suci.
Tim od četiri pravna stručnjaka na zahtjev visokog predstavnika za
BiH Wolfganga Petritscha u proteklih je mesec dan obavio niz
razgovora s mjesnim sucima i tužiteljima te političkim
dužnosnicima kako bi utvrdio postoji li mmogućnost da se dio
suđenja za ratne zločine obavlja u BiH umjesto pred Međunarodnim
kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
SARAJEVO - Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang
Petritsch imenovao je u srijedu prvih sedam sudaca koji će činiti
budući sastav državnog suda BiH, prve takve institucije o toj
zemlji uspostavljenoj nakon Daytonskog sporazuma.
Pravosudni sustav u BiH do sada je bio strogo podijeljen
entitetskim granicama i uz iznimku Ustavnog suda s vrlo ograničenim
ovlastima te Doma za ljudska prava, na državnoj razini nije
postojalo niti jedno tijelo sudbene vlasti.
Suci Apelacijskog odjela Suda BiH - kako glasi službeni naziv ovog
tijela - imat će trogodišnji mandat a prva zadaća bit će im
odlučivanje o mogućim žalbama na odluke Izbornog povjerenstva BiH i
Izbornog žalbenog vijeća s obzirom da je već započeo postupak
ovjere kandidature političkih stranaka i pojedinaca za izbore
zakazane za 5. listopada.
Državni sud BiH imat će tri odjela: kazneni, upravni i žalbeni a
imenovanje sudaca preostala dva odjela slijedit će naknadno.
Pri Sudu BiH trebao bi funkcionirati i posebni odjel koji bi se
bavio isključivo slučajevima ratnih zločina.
Prvi suci Apelacijskog odjela Suda BiH su Miloš Babić, Suada
Halilagić, Venceslav Ilić, Branko Morait, Muhidin Nikšić, Nedžad
Popovac i Martin Raguž.
BEOGRAD - Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović
izjavio je u srijedu za beogradski radio B92 kako će sljedećih dana
održati više sastanaka s predstavnicima NATO-a o ulasku
Jugoslavije u Partnerstvo za mir za što su uvjeti suradnja s Haškim
tribunalom i uspostava demokratskog nadzora nad vojskom.
Kad je riječ o nadzoru vojske, rekao je Svilanović, nedostaje
nacionalna strategija sigurnosti, doktrina obrane i više zakona.
BEOGRAD - Međunarodne organizacije u srijedu su u Beogradu osnovale
regionalni centar za smanjenje lakog naoružanja na Balkanu.
Centar je osnovan u suradnji Pakta o stabilnosti i UN-ova programa
za razvoj (UNDP), a s lokalnim bi vladama trebao zajednički raditi
na tome da se građane uvjeri da se odreknu lakog oružja.
TUNIS - Tuniska je vlada u srijedu priopćila da je u nesreći
zrakoplova EgyptAira koji se u utorak zabio u brdo kraj tuniskog
glavnog grada poginulo 15, a ne 18 osoba kako je prvotno
objavljeno.
"Smrtno je stradalo 15, a ozlijeđeno je 49 osoba. Dvije su još u
kritičnom stanju", objavio je glasnogovornik tuniskog
ministarstva zdravstva.
Egipatski Boeing 737 na letu iz Kaira srušio se u utorak pri
pokušaju slijetanja u tunisku zračnu luku. Pretpostavlja se da je
nesreći pridonijela gusta magla. U letjelici je bilo 56 punika i
osam članova posade.
SKOPLJE - U eksploziji mine na koju je u srijedu na Šar Planini u
Makedoniji naišlo vozilo NATO-a poginuo je jedan talijanski vojnik
misije "Jantarna lisica", a dva njemačka vojnika su ranjena od
kojih jedan teže, rekao je glasnogovornik NATO-a u Makedoniji Kreg
Retklif.
Vozilo NATO-a u srijedu je na cesti Tetovo-Popova Šapka kod mjesta
Jelak, na području koje su ranije pod nadzorom držali albanski
pobunjenici, naišlo na minu.
Prema Retklifovim riječima, od eksplozije mine vozilo je izletjelo
s ceste i prevrnulo se.
WASHINGTON - Sjedinjene su Države u srijedu priopćile da s Izraelom
nije raspravljano o reformiranju palestinske samouprave kao
preduvjetu za obnovu bliskoistočnog mirovnog procesa.
Izraelski je premijer Ariel Sharon u utorak na tiskovnoj
konferenciji nakon sastanka s američkim predsjednikom George W.
Bushom rekao da je reforma palestinske uprave "nužan preduvjet
napretka u političkom mirovnom procesu".
Američki je državni tajnik Colin Powell, međutim, u srijedu izjavio
da je bilo razgovora o reformi palestinske samouprave, ali bez
"ulaženja u bilo kakve pojedinosti i spominjanja nekih
preduvjeta".
MARIBOR - Pojam autohtone nacionalne manjine koji se nalazi u
sadašnjem slovenskom ustavu nema podloge u stručnoj literaturi i tu
će kategoriju trebati mijenjati prilikom ulaska u Europsku uniju,
izjavio je slovenski pučki pravobranitelj (ombudsman) Matjaž
Hanžek, na konferenciji o manjinama koja je pod naslovom "Između
asimilacije i kulturnog pluralizma" u srijedu započela u
Mariboru.
"Sve nacionalne manjine imaju prava na kulturna, politička i
socijalna prava, te pozitivnu diskriminaciju od strane države,
bile autohtone ili ne", rekao je Hanžek.
Slovenski ustav iz 1992. pravo "autohtone manjine" iz kojega
proizlazi pravo na školstvo i kulturne ustanove priznaje
talijanskoj i mađarskoj zajednici, ali ne i manjinama s područja
bivše Jugoslavije koje drži posljedicom novih migracija.
BRUXELLES - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, koji
se nalazi u Bruxellesu, tijekom dana će glavnom tajniku NATO-a
Georgu Robertsonu predati službeni zahtjev Hrvatske za ulazak u
NATO-ov program Akcijski plan za članstvo (MAP).
MAP je program približavanja i prilagodbi država aspiranata
standardima NATO-a i predstavlja posljednju stepenicu prije ulaska
u NATO. Službeni poziv Hrvatskoj da uđe u MAP očekuje se idući
tjedan na sastanku Euroatlantskog partnerskog vijeća u Reykjaviku
(14. i 15. svibnja).
DALIAN - Kineska zrakoplovna tvrtka China Northern Airlines
priopćila je u srijedu da u nesreći njezinog zrakoplova koji se u
utorak srušio u Žuto more nema preživjelih.
U zrakoplovu tipa MD-82 koji je letio od Pekinga do Daliana nalazilo
se 112 putnika i članova posade. Letjelica se srušila u Žuto more
nedugo nakon što je pilot prijavio požar u svojoj kabini.
LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Milan Kučan kojem je u srijedu u
Kliničkom centru u Ljubljani operativnim zahvatom odstranjen manji
bubrežni kamenac dobro se osjeća i sposoban je obavljati svoje
predsjedničke dužnosti, priopćili su liječnici urološkog odjela.
Zahvat je izveden endoskopskom metodom i uz potpunu anesteziju.
Predsjednik se na pregled javio nakon što je tijekom noći imao
bolove u lijevom bubrežnom dijelu i trbuhu, a pretrage pokazale da
je riječ o bubrežnim kamencima.
MOSKVA - Njemački veleposlanik u Moskvi Ernst-Joerg van Studnitz
izjavio je u srijedu da je neonacistički pokret stvorila
istočnonjemačka tajna policija Stasi kao oruđe u borbi protiv
Zapada.
"Stasi je položio temelje za razvoj neonacizma u vrijeme
podijeljene Njemačke. Oni su osnovali i podupirali prvu
neonacističku skupinu u Zapadnoj Njemačkoj", kazao je Studnitz u
razgovoru za dnevnik Moskovsky Komsomolets.
U novije doba, upravo je bivša istočna Njemačka postala uporište
njemačkog neo-nacizma, koji se hrani natprosječnom nezaposlenošću
i siromaštvom.
Studnitz je međutim rekao da današnje nacionalističke bande, kako u
Rusiji tako i Njemačkoj, čine nezadovoljni mladi koji tako
izražavaju svoj prosvjed i ne označavaju zoru nove ere nacizma.
AMSTERDAM - Nizozemska medicinska sestra optužena je za ubojstvo 14
beba, male djece i starijih pacijenata u četiri bolnice u Den Haagu
u kojima je radila u posljednje četiri godine, objavio je u srijedu
nizozemski državni tužitelj.
Zločini su počinjeni između veljače 1997. i rujna 2001. davanjem
smrtonosne doze lijekova. Sestra je optužena i za četiri pokušaja
ubojstva. Suđenje bi joj trebalo početi u lipnju. Među njenim
žrtvama nalazila su se i bebe mlađe od godinu dana, ali i starci od
90 godina.
(Hina) sl sl