EKONOMSKI SAVJET HUP-A: RAST BDP-A U OVOJ GODINI 2,8 POSTO

EKONOMSKI SAVJET HUP-A: RAST BDP-A U OVOJ GODINI 2,8 POSTO U 2002. godini očekuje se rast BDP-a od 2,8 posto uz daljnji, ali znatno umjereniji pad državne potrošnje, porast ukupnih investicija, uz promjenu strukture u korist građevinskih investicija, procjena je Ekonomskog savjeta Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Ta je procjena objavljena u najnovijem broju "Ekonomskog monitora", tromjesečne publikacije koju priprema Ekonomski savjet HUP-a u kojem su Amina Ahec Šonje, Željko Lovrinčević, Žarko Miljenović, Danijel Nestić i Maja Vehovec. Prognoze o rastu BDP-a od 2,8 posto u Hrvatskoj u ovoj godini, napominju autori, predstavljaju jednostavni prosjek prognoza iz publikacija Croatian Economic Outlook (Ekonomski institut), Croatian Economic Forecast (Zagrebačka banka), RBAnalize (Raiffeisenbank Austria) i Makroekonomske prognoze (Privredna banka Zagreb). Prošle je godine BDP porastao 4,1 posto, a procjene ekonomskih analitičara za ovu godinu niže su od procjena predstavnika vlasti i središnje banke. Prema posljednjim izjavama predstavnika Hrvatske narodne banke u toj se instituciji procjenjuje da će gospodarski rast u ovoj godini biti 3,5 posto. Članovi Ekonomskog savjeta HUP-a u "Ekonomskom monitoru" iznose i konsenzus prognoza domaćih analitičara o rastu deficita tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj godini od 2,4 posto BDP-a, te stopi inflacije ispod 4 posto, uz prosjek od oko 3 posto. Iz najnovije tromjesečne publikacije Ekonomskog savjeta HUP-a iščitava se također da početak ove godine donosi usporavanje rasta industrijske proizvodnje, nastavak oporavka graditeljstva, za kojeg procjenjuju da bi mogao biti sektor s najvišom stopom rasta, te uz turizam jedan od osnovnih generatora rasta u ovoj godini. Ekonomski analitičari također ističu da je ukupna zaposlenost početkom godine pala, a nezaposlenost snažno porasta. Taj porast nezaposlenosti, kako objašnjavaju, dobrim je dijelom uzrokovana administrativnim razlozima (snažno povećanje broja branitelja koji se prijavljuju u evidencije Zavoda, budući da time prema novim propisima ostvaruju pravo na novčanu naknadu, pa se procjenjuje da se zbog toga oko 10.000 branitelja prijavilo na Zavod), te ekonomskim razlozima (nepovoljni sezonski čimbenici, nezaposlenost uvjetovana ubrzanjem restrukturiranja). S druge pak strane, raste ekonomska stopa zaposlenosti, povećava se ukupna ponuda rada, pa bi, ako bi se zanemarili administrativni i sezonski razlozi rasta nezaposlenosti početkom godine, negativna kretanja bila znatno slabije izražena. Stoga analitičari ističu da bi se na osnovu tih podataka ipak moglo govoriti o ublažavanju negativnih tendencija na tržištu rada, povećanim mogućnostima zapošljavanja, ali i o rastućim potrebama za radnim mjestima. "Očekujemo da će tijekom ove godine doći do jačanja potražnje za radom", ističu ekonomisti. Pritom napominju da bi poslovni sektor gospodarstva mogao povećati zaposlenost, ali i da bi do određenog pada zaposlenosti moglo doći u javnom sektoru, naročito kada započnu najavljene reforme u oružanim snagama.