FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BIVŠA SE DRŽAVA PRAKTIČNO ODREKLA KULTURNIH DOBARA KOJI SU OSTALI U ITALIJI

ZAGREB, 8. svibnja (Hina) - Uredbom o ratifikaciji sporazuma između FNRJ i Italije o reguliranju restitucije jugoslavenskih kulturnih dobara i izmjenom pisama (Javorski-Archi) 1961. bivša država praktički se odrekla svih kulturnih dobara koja su ostala u Italiji.
ZAGREB, 8. svibnja (Hina) - Uredbom o ratifikaciji sporazuma između FNRJ i Italije o reguliranju restitucije jugoslavenskih kulturnih dobara i izmjenom pisama (Javorski-Archi) 1961. bivša država praktički se odrekla svih kulturnih dobara koja su ostala u Italiji. #L# U tom sporazumu naznačeno je koja kulturna dobra Italija vraća. Istodobno Italija je dala određenu svotu u lirama i postala slobodna od duga, rekao je ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Josip Kolanović upitan za komentar u povodu "pronalaska" u Rimu istarskog umjetničkog blaga, koje je tamo dopremljeno 1940. Po njegovim riječima mirovnim ugovorom iz 1947. uređeno je pitanje povrata arhiva i kulturnih dobara. Ponovno je 1956. sklopljen posebni sporazum u kojem je reguliran povrat arhiva, što je i učinjeno najvećim dijelom u mikrofilmovima. Glede reguliranja restitucije kulturnih dobara bivše Jugoslavije u izmijenjenim pismima 15. rujna 1961., uz ino, stoji kako je isključena svaka obveza Italije prema Jugoslaviji ili prema trećim zemljama u pogledu bilo kakave restitucije ili kompenzacije kulturnih dobara. Sporazumom je, kako se navodi, potpuno i definitivno regulirana obveza Italije, podsjeća Kolanović. Pitanje povrata kulturnih dobara i arhiva ponovno je otvoreno nakon Osimskih sporazuma sklopljenih 1975. između Italije i Jugoslavije, ali izmjenom pisama (Minić-Rumora) govori se o kulturnim dobrima i arhivima za tzv. Zonu B. Premda je Italija ratificirala Osimske sporazume, pismo međutim nije potvrdio talijanski parlament, rekao je Kolanović. Nakon Osimskih sporazuma osnovana je stručna skupina koja je izrađivala popise zahtjeva na temelju toga pisma i 1978. izrađena je knjiga zahtjeva u kojoj su i arhivsko gradivo i kulturna i umjetnička dobra. Nakon toga održana su dva sastanka jugoslavsneko-talijanskih izaslanstva. Pregovori su obnovljeni 1986., pa je 25. ožujkka 1987. održan sastanak na Brijunima kojem je osim ravnateljice Muzeja u Puli Vesne Girardi-Jurkić iz Sekretarijata za kulturu SRH bio nazočan Božo Rudež, a jugoslavensko je izaslanstvo vodio Borut Bohte. Talijansko Ministarstvo vanjskih poslova verbalnom notom 1991. predložilo je sastanak talijanskih i jugoslavenskih stručnjaka koji bi razmotrili pitanje vraćanja arhivskoga gradiva. Nakon što je u listopadu 1991. zaključeno da svaka država vodi zasebno pregovore, samo se jedan put, 1992., raspravljalo o rješavanju arhivskog pitanja i to prigodom pregovora Hrvatske i Italije o Sporazumu o kulturnoj suradnji. Kolanović ističe kako je tada upozorio da tu nije posrijedi kulturna razmjena nego međudržavni sporazum koje se odnosi na pitanje vlasništva. Također ističe da je poslije više puta usmeno i pismeno upozoravao mjerodavna ministarstva na neriješeno pitanje povrata arhivskoga gradiva iz Italije. (Hina) mc

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙