NJ 6.V.-DPA-SAD I MEĐUNARODNI SUD

NJEMAČKA DPA 6. V. 2002. Svjetski sud protiv genocida bez SAD-a - nije u nacionalnom interesu "Kad će svijet u buduće suditi genocidu, ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti, SAD neće biti nazočan. Ali po želji Washingtona, na optuženičkoj klupi prvog stalnog međunarodnog suda te vrste, nikada neće sjediti niti jedan Amerikanac. Velesila ne želi dopustiti kresanje svoje moći, ne želi predati važan dio suverenosti. Tom odlukom američki predsjednik George W. Bush po mišljenju kritičara ponovno dokazuje da multilateralnim putom kroči samo ako to koristi nacionalnim interesima. SAD s takvim držanjem nije usamljen. Kina, Indija, Pakistan a možda i Rusija, stajat će po strani kad će sud (ICC) iduće godine u Haagu početi s radom. Ali nijedna druga zemlja ne gazi ljudska prava u tolikoj mjeri kao šampion Sjedinjene Države koje stalno zahtijevaju bolje instrumente za njihovu zaštitu. Na početku su slovile kao zagovornik novoga suda. Planovi su se ubrzo sudarili s visokim političkim granicama. Jake konzervativne snage u kongresu kategorički odbijaju kresanje američkih suverenih prava. Međunarodni pokušaji pravosuđa u tom taboru slove kao opasno otklizavanje u difuznu 'svjetsku vladu' u kojoj bi Washington izgubio slobodno odlučivanje o vlastitoj sudbini. Američko je ministarstvo obrane predodžbu da bi male države mogle podignuti politički motivirane tužbe protiv vojnika supersile SAD-a, možda čak i zbog akcija osiguravanja mira, predstavilo kao scenarij strave i užasa. Još ni vlada bivšeg predsjednika Billa Clintona nije mogla izbjeći taj položaj. Clinton se tek zadnjeg mogućeg dana, 31. prosinca 2000. izborio za potpis na ugovor o utemeljenju suda. Američki ministar vanjskih poslova Colin Powell ukazao je da je tadašnji predsjednik istodobno dao jasno do znanja da svojem nasljedniku ne preporučuje predaju sporazuma senatu na ratifikaciju. 'Podupirali smo sud za Jugoslaviju, za Ruandu, zagovaramo sud za Sierra Leone. Ali ICC nije odgovoran nekom višem mjestu, ni Vijeću sigurnosti ni nekom drugom. To ne držimo primjerenim stanjem za naš vojni kadar, naše diplomate ili naše vodeće političare'. Powell stoga tu odluku drži logičnom. No rigoroznim i čudnim korakom, povlačenjem potpisa, Bushova vlada po mišljenju kritičara ponovno potvrđuje da provodi 'multilateralizam...a la carte'. Pod Bushom je SAD kao jedina od 178 država potpisnica bojkotirala sporazum o klimi iz Kiota 1997. Jednostrano je otkazala ABM sporazum o proturaketnoj obrani s Moskvom iz 1972. godine. Bez obzira radi li se o međunarodnom sporazumu o zabrani biološkog oružja ili o sporazumu o uništenju pješačkih mina - SAD je uvijek nalazio dlaku u juhi. 'Izabran sam da zastupam interese svoje zemlje', poručio je Bush kritičarima. Oni u slučaju svjetskoga suda drže da SAD svojim odbijanjem proigrava priliku za presudno sudjelovanje u oblikovanju te ustanove. Njegov se opstanak poslije ratifikacije u više od 60 država, više ne može spriječiti. 'Ostat će dojam da se SAD udaljuje od međunarodnog pravosudnog sustava i da odustaje od svoje vodeće uloge', rekao je New York Timesu David Scheffer, dužnosnik za ljudska prava u Clintonovoj vladi", izvješćuje Herbert Winkler.