WASHINGTON, 6. svibnja (Hina/AP) - Američka svemirska agencija NASA suočena je s dvojbom u planiranju slanja ljudi na Mars: s jedne je strane znanstvena želja da se potraže znakovi života na crvenom planetu, a s druge potreba da se
spriječi mogućnost da ti oblici života ugroze astronaute ili Zemlju.
WASHINGTON, 6. svibnja (Hina/AP) - Američka svemirska agencija
NASA suočena je s dvojbom u planiranju slanja ljudi na Mars: s jedne
je strane znanstvena želja da se potraže znakovi života na crvenom
planetu, a s druge potreba da se spriječi mogućnost da ti oblici
života ugroze astronaute ili Zemlju. #L#
Nacionalno vijeće za istraživanje (NRC) preporučuje da sigurnost
bude prioritet svih misija na crveni planet te da se tamo pokušaju
izbjeći susreti s bilo kakvim oblicima života.
"Iako je prijetnja Zemljinom ekosistemu vrlo mala, rizik ipak
postoji i ne smije se zanemariti", navodi se u priopćenju Vijeća.
NRC je od NASA-e zatražio da utvrdi "zone minimalnog biološkog
rizika" i pošalje robote koji će testirati organske tvari ili druge
oblike života na crvenom planetu. Nakon toga bi se astronaute moglo
poslati na područja s najmanjim mogućim rizikom od susretanja
oblika života koji bi mogli predstavljati prijetnju njima ili
Zemlji, kad bi ih donijeli na Zemlju.
Iako NASA nije predvidjela ljudske misije na Mars, zatražila je od
NRC-a da unaprijed prouči mjere i izradi studije.
Mars već dugo fascinira astronome. Naime, poznato je da na površini
planeta nekad bilo mnogo vode, zbog čega je postojala mogućnost da
na njemu bude oblika života poput bakterija, za koje mnogi
znanstvenici vjeruju da još postoje u tlu.
Letjelica koja bi se spustila na Mars završila bi u oblaku prašine,
a astronauti koji hodaju po planetu kako bi obavili znanstvena
ispitivanja u letjelicu bi donijeli prašinu, kao što se dogodilo na
Mjesecu.
Kako bi spriječili povratak tih tvari na Zemlju, NRC predlaže
transfer u svemiru, gdje bi letjelica na povratku pristala na
drugoj letjelici, a astronauti bi bili prebačeni na tu letjelicu u
sterilnoj atmosferi. Ako se letjelicu koja je bila na Marsu ne bi
moglo sterilizirati, ona bi bila ostavljena u svemiru i nikad se ne
bi vratila na Zemlju.
NASA bi također, navodi se u izvješću NRC-a, "mogla biti suočena s
nužnošću karantene i nadzora astronauta koji su bili na crvenom
planetu dok se ne utvrdi da više nema rizika".
Uz to, u studiji se preporučuje da NASA istraži rizik od toksičnih
elemenata na Marsu i dizajnira filtere za zaštitu astronauta.
Posebna zabrinutost vlada zbog heksavalentnog kroma, koji je
rijedak na Zemlji, ali bi ga na Marsu moglo biti u većim količinama.
Osim toga, velike koncentracije sumpora i klora na Marsu
upozoravaju na mogućnost kiselosti u tlu i letećoj prašini za što se
mora posebno pripremiti.
(Hina) jšk dgk