RFE 4. V. ANALITIČARI I POLITIČARI O HRVATSKOM GOSPODARSTVU

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 4. V. 2002. Polemizirajući sa svojim kritičarima, predstavnici hrvatske vladajuće koalicije sve češće koriste argument kako u inozemstvu njihova politika dobiva vrlo visoke ocjene. Prilog Milana Gavrovića. Ovog tjedna je i potpredsjednik Sabora, inače istaknuti član Račanovog SDP-a Mato Arlović, izjavio da je stanje apsurdno jer 'Hrvatska ima puno bolje ocjene u demokratskom svijetu nego što ocjenjujemo sami sebe'. Gospodin Arlović, kao i drugi političari na vlasti koji uporno ponavljaju to isto ima potpuno pravo, ako je riječ o kurtoaznim, diplomatskim izjavama raznih posjetitelja iz inozemstva. A i predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda dijelili su uvijek neumjerene komplimente i sadašnjoj Vladi i onoj prijašnjoj HDZ-ovoj, bez obzira na to što se kriza u zemlji produbljivala, a nezaposlenost rasla. Bitno je da je Hrvatska slijedila njihove ekonomske teorije. Ona stara doskočica kaže da su teorije uvijek točne, a ako ih život ne potvrđuje, tim gore po život. U ovom slučaju, po život ljudi u Hrvatskoj. Sasvim su drukčije one inozemne ocjene koje su namijenjene poslovnim ljudima, a ne političarima. Tako su ovih dana analitičari londonskog The Economista zaključili da gospodarski rast u Hrvatskoj ne može biti veći od tri posto. A toliko je dovoljno samo za plaćanje kamata na golemi hrvatski inozemni dug. Po njima, kako sada stvari stoje, jedino hrvatski turizam ima perspektivu. Izravna strana ulaganja ? to je izraz koji označava kupovanje većinskog udjela u hrvatskim poduzećima ? biti će manja nego prije. Investicije u nove tvornice i poslove uopće se ne spominju. Spašavanje Riječke banke analiza The Economista ocjenjuje kao potez koji će odbiti strane ulagače. Zašto kada je u tom slučaju hrvatska država preuzela gubitke, pa se stranac izvukao jeftino? Zato što kad se država počne petljati u biznis više nitko nije siguran. Ona tada može jednima pomagati, ali drugima štetiti, pa samovolja političara postaje važnija od tržišnog uspjeha. I oni su čuli za gospodina Slavka Linića. Analiza The Economista, koji je jedan od najvažnijih putokaza svjetskom biznisu, tvrdi također da je hrvatska država preskupa. To je, piše u njoj, najveća prijetnja gospodarskoj stabilnosti. Jesu li te ocjene pretjerano pesimistične? Možda, ali moguć je i obratan zaključak. Naime, već u prva dva mjeseca hrvatski je inozemni dug dosegao iznos koji su analitičari časopisa predvidjeli za cijelu godinu. 'Hvala Bogu, naše reforme uspijevaju', izjavio je gospodin Mate Arlović. Inozemstvo mu, međutim, poručuje da ime Božje spominje uzalud. (RFE)