MAUTHAUSEN, 5 svibnja (Hina) - Peti svibnja, Dan oslobođenja bivšeg koncentracijskog logora Mauthausena u Austriji obilježen je u nedjelju polaganjem vijenaca na glavni spomenik i na spomen-ploče žrtvama nacionalsocijalizma, a među
brojnim izaslanstvima koja su odala počast žrtvama bilo je i hrvatsko na čelu s predsjednikom saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furiom Radinom.
MAUTHAUSEN, 5 svibnja (Hina) - Peti svibnja, Dan oslobođenja bivšeg
koncentracijskog logora Mauthausena u Austriji obilježen je u
nedjelju polaganjem vijenaca na glavni spomenik i na spomen-ploče
žrtvama nacionalsocijalizma, a među brojnim izaslanstvima koja su
odala počast žrtvama bilo je i hrvatsko na čelu s predsjednikom
saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
Furiom Radinom. #L#
"Dužni smo žrtvama i preživjelima nacionalsocijalizma pojačati
front protiv svakog oblika nasilja, netrpeljivosti, i rasizma",
rekao je gradonačelnik Beča i predsjednik Udruge bivših zatočenika
logora Mauthausena dr. Michael Haeupl o 57. godišnjici oslobođenja
koncentracijskog logora Mauthausen.
"Žrtve holokausta obvezuju na budnost i otpor jer se u Europi to
više nikad ne smije ponoviti", jasno je istaknuo Haeupl.
Hrvatsko izaslanstvo je u Mauthausenu položilo vijence na glavni
spomenik žrtvama i na spomen-ploču koju je Hrvatski sabor prošle
godine postavio na tzv. 'zidu plača'.
"Logori su posljedica svakog totalitarnog režima, a ne političkih
ideologija", rekao je Furio Radin.
"Polaganje vijenaca je odavanje počasti hrvatskim i svim žrtvama u
svim logorima", rekao je Radin kao čovjek koji je na čelu saborskog
Odbora za ljudska i manjinska prava. Upravo su ta prava, istaknuo je
Radin, u "svim logorima bila ugrožena do krajnosti".
Hrvatski veleposlanik u Austriji Dražen Vukov-Colić, koji je
položio vijenac na spomen-ploču, kazao je da je postavljanje
spomen-ploče u "Mauthausenu odavanje počasti pripadnicima
hrvatskog naroda koji su bili žrtve nacionalsocijalizma."
Vukov-Colić je podsjetio na stravičnu povijest logora osnovanog u
kolovozu 1938., kako bi se osigurala 'dodatna prisilna mjesta' za
zatočenike iz Dachaua.
"U 7 godina postojanja u njemu je bilo zatočeno 195 tisuća
zatvorenika od kojih su 105 tisuća izgubili živote. Zatočenici su
bili zbog druge nacionalne pripadnosti, rasističkih zakona,
političkih uvjerenja, ili vjeroispovijesti nazivani 'štetočinama
u organiziranoj zaštiti', većina njih radila je kao prisilna radna
snaga u kamenolomu ili tvornici oružja. U logoru su bila tri
krematorija a zadnja umorstva u plinskim komorama odvijala su se do
neposredno pred oslobođenje 5. svibnja 1945.", podsjetio je
veleposlanik.
U logoru Mauthausen, danas javnom spomeniku i muzeju koji financira
Austrijska savezna vlada i Udruge bivših logorskih zatočenika,
bili su s hrvatske strane i suradnici iz veleposlanstva RH te
predsatvnici Saveza antifašističkih boraca, Udruge hrvatskih
dragovoljaca i veterana Domovinskog rata.
(Hina) spđ rt