FRANCUSKA PRED DRUGI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA

piše: Frano Cetinić PARIZ, 4. svibnja (Hina) - Mitinzima u četvrtak navečer završena je kampanja za drugi krug predsjedničkih izbora, obilježena masovnim "prvomajskim" skupovima i mobilizacijom protiv čelnika krajnje desnice, a u nedjelju 40-ak milijuna francuskih glasača izlazi na drugi krug predsjedničkih izbora u kojima je u igri sama sudbina Pete republike.#L# Odsustvo istinske demokratske rasprave prije prvoga kruga pretvorilo se, u ovih 15 dana koji dijele prvi od drugog kruga, u višak javnog osporavanja, diskvalifikacija i pojednostavljenog opredjeljenja "za Chiraca, Republiku i Demokraciju", a "protiv Le Pena i fašizma", što je samo pojačalo utisak o izbornoj borbi koja uvelike odudara od demokratskih "lijepih običaja". Na mitingu u Villepinteu, u pariškome predgrađu, gdje se okupilo oko 15 tisuća njegovih pristaša, predsjednik Chirac upozorio je kako su "u mračnim trenucima čelnici krajnje desnice izdali francuski narod, svrstavajući se uz snage zla i neprijatelje domovine", te ocjenio da "ekstremizam degradira i prlja sliku pa i samu čast Francuske". Na mitingu u Marscilleu, gdje se okupilo oko tri tisuće Le Penovih pristaša, čelnik krajnje desnice obećao je da će Chiracu održati "povijesnu lekciju", njemu kao "stečajnom upravitelju četvoročlane bande" i njegovoj "republikanskoj fronti koju čine korumpirani i prebendari", a glede sutrašnjih izbora izjavio kako su u "pripremi goleme izborne prevare". Birači su svakako više motivirani nego li za prvi krug, što naviješta veće sudjelovanje na izborima, no upitnom i dalje ostaje i stopa apstinencije, i broj nevažećih glasova, i odlučnost lijevoga biračkoga tijela da, "unatoč svemu" i u ime "republikanske fronte", glasa za predsjednika Chiraca. Mediji otvoreno pozivaju na glasanje za Chiraca, a njima su se pridružili i zvijezde show businessa, pretvorene u političke komentatore i moralne autoritete, zatim sportaši, crkveni velikodostojnici, predstavnici sindikata i poslodavaca, pa takva mobilizacija može djelovati demotivirajuće na glasače. Od naroda se, naime, više traži da 'amenuje' nego da bira. Najsudbonosnije pitanje i dalje ostaje u kojoj mjeri Le Pen raspolaže rezervama iz kojih bi mogao crpiti značajniji odskok od rezultata u prvom krugu? Ako se birači ljevice umjesto za Chiraca odluče u velikom broju na nevažeće listiće ili apstinenciju, onda Le Pen bilježi visok skor i bez jednog novog glasa za sebe. Ostaje nejasno što znače pozivi da se glasa "protiv Le Pena", a ne izrijekom "za Chiraca", što dodatno zbunjuje birače. Takve su pozive u svojim izjavama uputili premijer Jospin, ali i kandidati krajnje ljevice. Glasovati protiv krajnje desnice može značiti i apstinenciju ili nevažeći glas, kako je to uostalom protumačio i sam Le Pen. Veliki broj Francuza, posebno mladih, ili simpatizera ljevice izražavaju mišljenje da će izaći na birališta i glasati za Chiraca, ali s štipaljkom na nosu ili s gumenim rukavicama, čak i u zaštitnim odijelima. No, sinoć je Ustavno vijeće upozorilo da se takav glas neće računati, jer je protivan ustavnoj odredbi o tajnosti glasanja, te da takvo ponašanje na izborima povlači za sobom i kaznene mjere. Ipak, najgore se već dogodilo i mobilizacija protiv Le Pena poslužila je da se maskira stvarnost. Le Pen je već postao točkom kristalizacije cjelokupnoga političkoga života: umjesto rasprave oko predsjedničkih programa i budućnosti zemlje, na ulicama su francuskih gradova organizirani mimohodi "visokih i plemenitih osjećaja" i općih mjesta", i to jednodušno odbijanje "fašizma" predstavlja zamku za slobodu mišljenja, pa samim tim i za demokraciju. Chiracova pobjeda, u mjeri u kojoj će biti izrazita, u toj mjeri će ona biti i talac glasova ljevice. Njegov će se rezultat ponajprije ocjenjivati ne postotkom osvojenih glasova onih koji su izašli na birališta u drugom krugu, koliko postotkom osvojenih glasova u odnosu na ukupan broj upisanih glasača. Nikada jedan predsjednik republike neće biti izabran, kako se očekuje, s tolikom nadmoćnom većinom koja mu, u stvari, i ne pripada, i to je najočitiji dokaz krize legitimiteta ove najviše institucije u Petoj republici. Ako i ostvari vjerojatnu pobjedu, Chirac će već u ponedjeljak morati imenovati predsjednika vlade, izbor koji će ukazati na to kojim je smjerom umjerena desnica odlučila krenuti u razrješavanju teške političke i institucionalne krize, u iščekivanju ništa manje sudbonosnih i neizvjesnih parlamentarnih izbora, 9. i 16. lipnja. (Hina) fcet dh