BEOGRAD, 4. svibnja (Hina)- U Kninu ima Hrvata koji će doći u Haag i - kao zaštićeni svjedoci - svjedočiti u njegovu obranu, izjavio je za beogradske "Večernje novosti" u broju od subote Milan Martić, bivši predsjednik "Republike
Srpske Krajine", optužen za granatiranje Zagreba u svibnju 1995. godine.
BEOGRAD, 4. svibnja (Hina)- U Kninu ima Hrvata koji će doći u Haag i
- kao zaštićeni svjedoci - svjedočiti u njegovu obranu, izjavio je
za beogradske "Večernje novosti" u broju od subote Milan Martić,
bivši predsjednik "Republike Srpske Krajine", optužen za
granatiranje Zagreba u svibnju 1995. godine.#L#
Martić se prijavio za dobrovoljni odlazak u Haag u koji bi trebao
otići nakon pravoslavnih uskršnjih blagdana.
"Sve sam učinio da zaštitim moje susjede Hrvate u ludim ratnim
vremenima. Zbog hrvatske propagande ostalo je, međutim, nezapaženo
da je u gradu Kninu, za čitavo vrijeme rata, stradao samo jedan
građanin hrvatske nacionalnosti", ustvrdio je Martić za "Večernje
novosti".
Granatiranjem vojnih ciljeva u Zagrebu, kako tvrdi Martić
(optužnica tvrdi suprotno: da izbor oružja govori o namjeri
"uništavanja žive sile"), "spasio je oko deset tisuća Srba i
istovremeno pomogao i vojnicima jordanskog bataljuna UN koji su
bili u okruženju Hrvatske vojske".
Po njegovom je mišljenju, raketiranje koje je naredio 4. kolovoza
1995. moglo promijeniti tijek Oluje, a sigurno je usporilo pad
"Krajine" i smanjilo broj srpskih žrtava.
Kandidature predsjednika "RSK" prihvatio se, kaže, jer je
dogovoreno da se spor sa Hrvatskom riješi mirno, u tri faze - tvrdi
Martić i objašnjava da se prva faza odnosila na razdvajanje snaga na
ratištu i primirje, što je i učinjeno uz pomoć OESS-a i UN-a.
"Otvorena je i auto-cesta, krenula struja, nafta i voda. Treća faza
su bili pregovori o mirnom političkom rješenju spora. Osjetivši
našu kooperativnost, tadašnja hrvatska vlast je, međutim, uvidjela
da će joj doći u pitanje ostvarenje plana o etničkom čišćenju Srba i
zato su krenuli silom. Tuđman se, uostalom, hvalio kad je prognao
Srbe da nas nikad više neće biti u većem postotku od tri posto",
kazao je Martić u intervjuu "Večernjim novostima".
Milan Martić jedan je od šestorice haaških optuženika, od ukupno
23, koji se odazvao pozivu savezne vlade na dobrovoljnu predaju
Haagu. Prije njega, tamo su otputovali Dragoljub Ojdanić, bivši
načelnik glavnog stožera jugoslavenske vojske, Nikola Šainović,
bivši potpredsjednik savezne vlade, optuženi zajedno sa Slobodanom
Miloševićem za ratne zločine na Kosovu 1999. godine, te Momčilo
Gruban, optužen za zločine u logoru Omarska.
Osim Martića, dobrovoljno bi u Haag trebali otići Vladimir
Kovačević Rambo, optužen za ratne zločine na dubrovačkom ratištu
1991. godine, te Mile Mrkšić, oficir bivše JNA optužen za ratne
zločine u Vukovaru 1991. godine, kojem je jedinom produžen rok za
predaju na 30 dana zbog lošeg zdravstvenog stanja.
(Hina) tta dh