SKV: SVIJET U 4,30 SATI

ZAGREB, 3. svibnja (Hina) HELSINKI - Prigovori na postupke koje je Izrael uložio kako bi odgodio dolazak misije UN-a zadužene za osvjetljavanje događaja u palestinskom izbjegličkom logoru Jenin, bili su samo izgovor da je ne bi izravno odbili, ocijenio je u petak u Helsinkiju šef te raspuštene misije, bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari. "Ako ne želite surađivati, onda ne želite. Nikada nisam ozbiljno doživljavao prigovore Izraela o sastavu naše skupine", rekao je Ahtisaari na konferenciji za novinare po povrtaku iz Ženeve. On je primijetio da se isprva činilo da Izrael želi surađivati s misijom UN-a, ali da se nešto promijenilo u izraelskoj procjeni stanja. Nije želio reći ništa više dodavši da "nije glasnogovornik Izraela". Ahtisaari je naglasio da je pristup Jeninu "vitalan" za utvrđivanje činjenica. PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac, koji ima velike izglede da u nedjelju bude ponovno izabran, predviđa postavljanje vlade koja bi brzo poduzela "jake mjere" u pogledu sigurnosti. "Prve odluke će se odnositi na probleme sigurnosti", rezimirao je Chirac na privatnoj televiziji TF1 gdje je dao interviewu u četvrtak navečer. "Osjećaj nesigurnosti" pred sitnom delinkvencijom, pitanje o kojem uvelike raspravljaju mediji, bilo je u središtu kampanje prvog kruga predsjedničkih izbora 21. travnja. Prema ispitivanjima Chirac će u nedjelju uvjerljivo nadmašiti svog suparnika iz krajnje desnice Jean-Marie Le Pena. PARIZ - Bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing pozvao je u petak birače da "daju svog glas Jacquesu Chiracu" koji će se u nedjelju suočiti s kandidatom krajnje desnice Jean-Marie Le Penom u drugom krugu predsjedničkih izbora. Na državnoj televiziji France 2 Giscard d'Estaing je pozvao na "glasovanje za Jacquesa Chiraca za predsjednika Republike kako bi Francuska ostala u Europi". Bivši socijalistički ministar Robert Badinter se 28. travnja začudio "zaglušujućoj tišini" Giscarda d'Estainga nakon prvog kruga predsjedničkih izbora 21. travnja kada se dogodio Le Penov ulazak bez presedana u drugi krug. NEW YORK - Za novinare je najteže raditi na Zapadnoj obali, Kolumbiji i Afganistanu, ocjena je koju je u povodu Svjetskog dana slobode medija dao Odbor za zaštitu novinara (CPJ), nevladina organizacija sa sjedištem u New Yorku. "Zadivljujuće je otkud sve novinari uspjevaju izvještavati iako u vrlo teškim uvjetima i često uz veliku osobnu pogibelj", kazala je izvršna direktorica CPJ-a Ann Cooper. Odbor ocjenjuje da je za novinare najteže izvještavati iz područja pod palestinskom samoupravom, osobito u posljednje vrijeme kad je "vlada izraelskog premijera Ariela Sharona upotrijebila izvanrednu silu da spriječi novinare izvještavati o nedavnom vojnom upadu". U Kolumbiji su novinari česte žrtve organiziranog kriminala, gerilaca i korumpiranih političara dok su u Afganistanu bili izloženi opasnostima izvještavanja s područja ratnog sukoba. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade Goran Granić primio je u petak u radni posjet voditelja Misije OESS-a u Republici Hrvatskoj Petera Semnebya. Veleposlanik Semneby iznio je tijekom sastanka nekoliko pitanja na koja se odnose aktivnosti Misije OESS-a u Hrvatskoj, a koja će biti sadržana u "Progress Reportu" odnosno "Izvješću Misije OESS-a o demokratizaciji hrvatskog društva u cjelini", navodi se u priopćenju vladine Službe za odnose s javnošću. Sugovornici su posebnu pozornost posvetili Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina. Potpredsjednik Granić je u kratkim crtama iznio načela novog zakona te dodao kako je osnovana radna skupina, koja će provesti raspravu o zakonu, a nakon toga će se zakon predstaviti i predstavnicima nacionalnih manjina te međunarodne zajednice. Novi nacrt zakona, po njegovim riječima, predstavlja znatan iskorak od prethodnog nacrta u ostvarenju prava manjina. RIGA - Predsjednici vlada deset zemalja aspiranata za članstvo u NATO-u sastat će se 5. i 6. srpnja u Rigi, izvijestilo je u petak latvijsko Ministarstvo vanjskih poslova. Na summitu koji će se održati pod nazivom "Most prema Pragu" sastat će se predsjednici vlada Hrvatske, Albanije, Bugarske, Estonije, Latvije, Litve, Makedonije, Rumunjske, Slovačke i Slovenije. Oni bi željeli da se njihove zemlje priključe Atlantskom savezu na summitu te organizacije koji će se u mjesecu studenome održati u Pragu, izvijestio je visoki dužnosnik latvijskog ministarstva Maris Riekstins. "Naša velika zadaća je pokazati da je želja svih tih zemalja da budu spremne za ulazak u članstvo NATO-a", kazao je Riekstins. (Hina) sv