ZAGREB/HAMBURG, 2. svibnja (Hina)- Internet je po mnogo čemu već izmijenio naš svakodnevni odnos prema pisanju i informiranju - internetski stihovi, slučajni tekstovi, računalno pjesništvo pojavljuju se na osobnim stranicama i
stavljaju pod zajednički nazivnik: mrežna književnost ili književnost na Internetu, piše hamburški "Spiegel" u svojem online kulturnom prilogu .
ZAGREB/HAMBURG, 2. svibnja (Hina)- Internet je po mnogo čemu već
izmijenio naš svakodnevni odnos prema pisanju i informiranju -
internetski stihovi, slučajni tekstovi, računalno pjesništvo
pojavljuju se na osobnim stranicama i stavljaju pod zajednički
nazivnik: mrežna književnost ili književnost na Internetu, piše
hamburški "Spiegel" u svojem online kulturnom prilogu .#L#
Članovi njemačkog PEN kluba, međutim, ne misle isto o značenju
Interneta. Jedni u toj pojavi vide mogućnost nastanka novih
umjetničkih forma, a drugi - kraj književnosti, odnosno izumiranje
književnoga posla.
Frakfurtski urednik kulture Wilfried Schoeller na Hessenskom
radiju smatra da će Internet promijeniti književnost i proizvesti
nove umjetničke forme.
"Moderna nastaje u savezu riječi i slike", tvrdi on. Konture
procesa preobrazbe jedva se naziru, ali književnici ne smiju
odbaciti taj razvoj, nego ga pokušati razumjeti.
Mnogo je kritičniji stuttgartski književni teoretičar Thomas
Rothschild. Internet, po njegovu mišljenju, neće donijeti nikakve
književne novine. Eksperimentalna je umjetnost već realizirala
kombinaciju riječi, zvuka i slike. Novost je samo to što sada svatko
može pisati i objavljivati.
"Time otpada izdavačka kontrola kvalitete nekog djela, koliko god
ona mogla biti prijepornom, a čitatelji se još teže snalazi",
smatra Rothschild.
Problem je svakako i s plaćanjem književnih uradaka na Internetu. A
ako ni njega ne bude bilo, kao što ga sada nema, književnom poslu
prijeti izumiranje.
Rothschild je kritizirao i televiziju. Na njoj se jezik ne njeguje,
svaki mladac na njoj može brbljati što ga i kako ga volja. Književne
su emisije rijetke ili ih uopće nema. Televiziju su preplavila
američka djela, a gledatelje se odgaja u puke potrošače.
Za razliku od njega, Schoeller je branio broj američkih filmova i
serija zbog njihove "uvjerljive dramaturgije", ali ipak žali što se
književna djela sve manje ekraniziraju.
Oprečni pristupi u kritici medija očiti su, a suvremeni bi
paradoks, čini se, mogao glasiti: Tko ne želi pisati, neka piše na
Internetu.
(Hina) jb mc