SARAJEVO, 30. travnja (Hina) - Rješavanje problema "Ljubljanske banke" ne ovisi samo o političkoj volji Ljubljane nego i ostalih zemalja-sljednica bivše Jugoslavije, izjavio je u utorak u Sarajevu predsjednik Državnog zbora Slovenije
Borut Pahor.
SARAJEVO, 30. travnja (Hina) - Rješavanje problema "Ljubljanske
banke" ne ovisi samo o političkoj volji Ljubljane nego i ostalih
zemalja-sljednica bivše Jugoslavije, izjavio je u utorak u
Sarajevu predsjednik Državnog zbora Slovenije Borut Pahor.#L#
U izjavi novinarima datoj nakon sastanka s izaslanstvom Vijeća
ministara BiH, predsjednik slovenskog parlamenta je kazao kako je
želja Slovenije da se pitanje stare devizne štednje odnosno duga
"Ljubljanske banke" što prije riješi ali je istaknuo kako se to ne
može učiniti bez suradnje svih zainteresiranih strana.
Pahor je potvrdio kako pitanje "Ljubljanske banke" i dalje
predstavlja možda najveći problem u odnosima Slovenije i BiH.
"Rješavanje tog problema ne ovisi samo o političkoj volji Ljubljane
nego i o političkoj volji svih ostalih država nastalih raspadom
bivše Jugoslavije", izjavio je Pahor.
On je ponovio poznato stajalište slovenske strane kako problem
stare devizne štednje "Ljubljanske banke" valja rješavati kroz
postupak sukcecije imovine bivše SFRJ. "Nadamo se kako će 'Bazelski
proces' biti što prije završen jer će se time rješiti i ovaj
problem", kazao je predsjednik slovenskog parlamenta.
Ministar trezora BiH Ante Domazet koji je s Pahorom razgovarao u ime
Vijeća ministara BiH novinarima je međutim kazao kako nije uvjeren
da će se ovim putem doći do rješenja problema "Ljubljanske banke".
Ratificiranje sporazuma o sukcesiji od strane svih zemalja-
sljednica bivše Jugoslavije može pomoći rješavanju brojnih
otvorenih pitanja no postupak koji se vodi uz posredovanje Banke za
međunarodna poravnanja u Bazelu ne obećava optimalno rješavanje
problema stare devizne štednje, pojasnio je Domazet. "Mi ćemo
tražiti nova rješenja kako bi se ovaj problem razrješio", izjavio
je ministar trezora BiH.
On je potvrdio kako BiH razmišlja da problem dijela stare devizne
štednje riješi kroz priznavanje javnog duga države prema svojim
građanima.
Glede statusa "Ljubljanske banke", vlasti u BiH u potpunosti dijele
sajalište kakvo ima Hrvatska i traže da Slovenija izmiri taj dio
obveza. Vlasti u BiH pri tom posebice vode računa da je "Splitska
banka" isplativši svoje stare štediše iz BiH jasno pokazala kako se
ovakav problem može riješiti ukoliko za to postoji stvarna
spremnost.
Za službeno Sarajevo neprihvatljiv je prijedlog kakav se pojavio u
pregovorima o sukcesiji da se stara devizna štednja isplati iz
posebnog fonda solidarnosti svih novonastalih država jer takav
projekt praktično ne može funkcionirati.
(Hina) rm sb