ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Zatvaranjem posljednjeg reaktora nuklearne elektrane Černobil koncem 2000. godine nije prestala postojati opasnost koja izvire iz tog postrojenja, rečeno je u utorak na tematskom susretu s novinarima u
ukrajinskom veleposlanstvu u Zagrebu pod nazivom "Černobil: 16 godina poslije".
ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Zatvaranjem posljednjeg reaktora
nuklearne elektrane Černobil koncem 2000. godine nije prestala
postojati opasnost koja izvire iz tog postrojenja, rečeno je u
utorak na tematskom susretu s novinarima u ukrajinskom
veleposlanstvu u Zagrebu pod nazivom "Černobil: 16 godina
poslije". #L#
Cijela međunarodna zajednica, te posebice Ukrajina, Bjelorusija i
Rusija obilježile su 26. travnja 16. godišnjicu najveće nuklearne
katastrofe u povijesti čovječanstva, što je ujedno bila još jedna
prigoda da se svijet podsjeti da borba protiv Černobila nije ni
izbliza završena, kazali su ukrajinski diplomati.
Ispod ogromnog betonskog sarkofaga sagrađenog na ostacima
razrušenog reaktora još se uvijek nalazi 250 tona visoko
radioaktivnih tvari. Sarkofag je sagrađen nekoliko dana nakon
tragedije kao privremeno rješenje koje je trebalo potrajati godinu
ili dvije te već odavno ne jamči potpunu hermetičku izolaciju
radioaktivnih tvari. Na sarkofagu su već uočene pukotine koje
izazivaju bojazan da bi se radioaktivne tvari mogle pomiješati s
podzemnim vodama.
U tijeku je izrada projekta ukrajinske vlade i međunarodne
zajednice kojim bi se sarkofag trebao pretvoriti u ekološki siguran
sustav i zajamčiti njegovu nepropusnost u sljedećih stotinu
godina. Projekt će koštati 768 milijuna dolara, a dosad je na
donatorskim konferencijama prikupljen gotovo cjelokupan iznos.
Inače, potpuna demontaža nuklearke i sanacija okolnog područja
trajat će između 30 i 50 godina, a cijenu je nemoguće predvidjeti.
Ukrajinska vlada je nakon potpune obustave rada u Černobilu suočena
i s problemom nestašice električne energije, te s nagomilanim
socijalnim problemima uzrokovanima prestankom rada postrojenja,
nezaposlenošću, evakuacijom i potpunim zatvaranjem za život
područja u krugu 30 kilometara od nuklearke.
Procjenjuje se da je od posljedica černobilske katastrofe umrlo
između 15 i 30 tisuća ljudi. Njih 70 tisuća proglašeno je
invalidima. Broj oboljele djece u stalnom je porastu (prema
podacima iz 1999. godine, svako 13 dijete pati od posljedica
katastrofe), rak štitnjače u Ukrajini je porastao deset puta, a od
ukupnog broja likvidatora (ljudi koji su sudjelovali u sanaciji
nesreće) zdravima je ostalo manje od deset posto.
(Hina) dj br