ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Sigurnost i ljudska prava dva su područja u interakciji i zadaća je moderne demokratske države uravnotežiti ih, rekao je ministar obrane Jozo Radoš u ponedjeljak po završetku Diplomatskog foruma na temu
"Sigurnost i ljudska prava".
ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Sigurnost i ljudska prava dva su
područja u interakciji i zadaća je moderne demokratske države
uravnotežiti ih, rekao je ministar obrane Jozo Radoš u ponedjeljak
po završetku Diplomatskog foruma na temu "Sigurnost i ljudska
prava".#L#
Ministar Radoš je bio glavni govornik na Diplomatskom forumu u
Novinarskom domu u organizaciji Instituta za međunarodne odnose u
Zagrebu te Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva pod
pokroviteljstvom Zaklade Friedrich Ebert. U radu skupa sudjelovali
su predstavnici diplomatskog zbora u RH, državni dužnosnici,
nezavisni stručnjaci, te predstavnici nevladinih udruga i medija.
"Jedno i drugo (zaštititi sigurnost i pojedinaca i države) je u
interakciji, ukoliko nemate sigurnost, ne možete niti ostvarivati
svoju slobodu. Sloboda se može ostvarivati samo u sigurnosti",
rekao je Radoš u izjavi novinarima.
Moderne demokratske države teže u tome postići ravnotežu, što znači
"u najvećoj mogućoj mjeri zaštititi ljudska prava ali jednako tako
štititi i sigurnost države ali i sigurnost njezinih građana", rekao
je Radoš.
Pritom je istaknuo da se koncept pristupa sigurnosti danas sve više
pomiče sa zaštite države na zaštitu građana, odnosno pojedinca.
Hrvatska sada treba "deklarirano" i provesti, a prva pretpostavka
za to jest promjena zakona koji zahtijevaju finiju doradu, dodao
je.
"Naši današnji zakoni u tom smislu su dosta primitivni, (...) oni
vrlo grubo reguliraju to područje koje je vrlo delikatno".
Po Radoševu mišljenju posebice je važno mijenjati zakon o zaštiti
tajnosti podataka, zakon o slobodi javnoga priopćavanja, a valja
doraditi i opći zakon o ljudskim pravima i pravima nacionalnih
manjina te niz drugih zakona u kojima se reguliraju razni oblici
ljudskih prava.
Upitan da komentira pravnu prazninu oko ograničenja ljudskih prava
u kriznim situacijama (dok takvi zakoni postoje za stanje rata),
Radoš je odgovorio da je to danas svjetski problem, poglavito nakon
terorističkih atentata 11. rujna u Sjedinjenim Državama.
Poznato je da su brojne organizacije i ugledni pojedinci u
Sjedinjenim Državama oštro kritizirali ograničenja sloboda i
pooštrenja mjera sigurnosti kakve je Washington uveo nakon 11.
rujna u okviru borbe protiv terorizma.
No i tu je hrvatski zakon neprecizan, ponovo je upozorio Radoš.
Jednostavne, općenite članke treba preciznije regulirati tako da
se jasno propiše u kojemu trenutku i kako koja institucija može
postupati i koje su odgovornosti dođe li do kršenja zakona, a ne da
to bude prepušteno interpretaciji javnosti ili sudova.
Tijekom rasprave na upit direktora IMO-a Damira Grubiše zašto
Hrvatska svoju sigurnost ne pokušava ostvariti multilateralno, već
to čini bilateralnim kontaktima, Radoš je odgovorio kako je to
logičan put. Prema njegovim riječima, s obzirom da su gospodarski
odnosi politički najmanje problematični, logično je početi takvom
suradnjom koja otvara put općoj političkoj suradnji pa tek onda
suradnji na području obrane.
(Hina) rt br