REFORMA SOCIJALNE SKRBI: ZA 205.000 OSOBA GODIŠNJE SE IZDVAJA 1,6 MILIJARDI KUNA

piše: Mirna Puklin ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Razne oblike socijalne pomoći u Hrvatskoj koristi oko 205.000 osoba za što se godišnje izdvaja oko 1,6 milijardi kuna, no upitno je odlazi li sva pomoć onima kojima je potrebna, ističe pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi Nino Žganec.#L# Hrvatska je u odnosu na druge europske zemlje pri samom dnu po izdvajanju za sustav socijalne skrbi - dok u Europi prosjek iznosi 1,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), u Hrvatskoj se izdvaja samo 0,57 posto BDP-a. Procjenjuje se da bi izdvajanje dodatnih 0,5 posto BDP-a za socijalnu skrb potpuno uklonilo siromaštvo u našoj zemlji, rekao je Žganec u razgovoru za Hinu. Po procjenama Svjetske banke, u Hrvatskoj trenutno ima 420.000 siromašnih, odnosno onih koji godišnje zarađuju ispod 15.474 kune. Vlada je pokrenula reformu sustava socijalne skrbi kojom se socijalna pomoć neće smanjiti već preusmjeriti prema onima kojima je najpotrebnija, kaže Žganec. Sedam konzultantskih timova trebalo bi u idućih 15 mjeseci pripremiti konkretne prijedloge koji će biti podloga zakonskim izmjenama na području socijalne skrbi. U ožujku je pomoć za uzdržavanje koristilo oko 117.000 osoba, od čega 60 posto radno sposobnog stanovništva, doplatak za pomoć i njegu 33.000 osoba, osobnu invalidninu 11.230, a jednokratnu pomoć 22.790. Postoje i drugi oblici pomoći poput podmirivanja troškova stanovanja, ogrijeva, hrane i sl. U okviru reforme riješit će se i višak od 550 zaposlenih u socijalnim ustanovama, uglavnom administrativno-tehničkog osoblja, najavio je Žganec. No, ujedno će u iduće tri godine biti zaposleno 700 novih djelatnika - pravnika, socijalnih radnika, defektologa i psihologa. Trenutno u 112 državnih ustanova socijalne skrbi radi 8.500 osoba, kazao je Žganec. Reformom bi se trebali ukloniti nedostaci nastali zbog izrazite centraliziranosti sustava i zagušenosti centara za socijalnu skrb upravno-pravnim procedurama, pa se već ove godine predviđa prenošenje većih ovlasti na jedinice lokalne uprave i samouprave. Također će se poticati izvaninstitucionalna skrb o socijalno ugroženima, koja je 30 posto jeftinija od ustanova socijalne skrbi, što znači da sredstva iz ustanova treba preusmjeriti prema skrbi u zajednici, naglašava Žganec. To bi omogućilo i centrima za socijalnu skrb da se bave stručnim radom i podrškom osobama u zajednici, a ne administrativnim poslovima. Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi u rujnu ove godine trebalo bi definirati privatizaciju u sustavu socijalnoj skrbi, tako da bi se omogućilo i osnivanje privatnih domova za socijalnu skrb, najavio je Žganec. Prošle je godine u Hrvatskoj bio otvoren samo 41 privatni dom s kapacitetom za ukupno 2.866 osoba. Reformom su predviđeni i razni oblici poticaja za zapošljavanje socijalno ugroženih, poboljšanje obrazovanje djelatnika u sustavu socijalne skrbi, razvijanje suradnje s nevladinim sektorom i informatizacija. (Hina) mp md