LJUBLJANA, 26. travnja (Hina) - Slovenski premijer Janez Drnovšek neće se na jesen kandidirati na izborima za predsjednika republike, tvrde u današnjim izdanjima slovenski tiskani mediji.
LJUBLJANA, 26. travnja (Hina) - Slovenski premijer Janez Drnovšek
neće se na jesen kandidirati na izborima za predsjednika republike,
tvrde u današnjim izdanjima slovenski tiskani mediji.#L#
"Delo" i "Dnevnik" pozivaju se pri tom na Drnovšekovu izjavu danu u
četvrtak jednoj mreži lokalnih radio postaja kako "trenutačno ne
vidi mogućnosti da ide u predsjedničku kampanju" i da "ponekad ima
osjećaj da su ga se ljudi zasitili".
Kao moguće kandidate Drnovšekovih liberalnih demokrata (LDS) na
jesenskim predsjedničkim izborima "Dnevnik" navodi
gradonačelnicu Ljubljane Viktoriju Potočnik i ministra vanjskih
poslova Dimitrija Rupela.
Oporbene stranke desnog centra već su najavile podršku kandidaturi
nekadašnje državne tužiteljice Barbare Brezigar, a mnogo se
špekulira o kandidaturi nekadašnjeg guvernera centralne banke
Francea Arhara kojega bi podržala Pučka stranka (SLS) i dio
"razočaranih" birača ljevice. Manje izgleda u uspjeh ima
predsjednik Nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič, prvi koji je
službeno najavio svoju kandidaturu na mjesto koje od 1990. zauzima
dugogodišnji predsjednik Milan Kučan.
Aktualni predsjednik zbog dva uzastopna predsjednička mandata ne
može se kandidirati na jesenskim izborima, ali je izjavio da je
spreman Sloveniji ponuditi svoje iskustvo i znanje ako se za to
pokaže interes. Makar je Kučanov ured to demantirao, desnica je
ocijenila da je zakonski prijedlog po kojemu bi bivši predsjednik
zadržao dio svog osoblja i funkcionirao kao svojevrsni savjetnik
budućeg predsjednika skrojen upravo za Milana Kučana koji se ne
želi odreći utjecaja što ga je dugogodišnjom karijerom stvorio u
Sloveniji.
Izjavu kojom je Drnovšek doveo u pitanje svoju kandidaturu na
predsjedničkim izborima slovenski mediji ocjenjuju kao
definitivnu, a Drnovšekovi koalicijski partneri ocijenili su da će
ona ojačati sadašnju vladu na sredini njezina mandata.
Slovenski radio u petak je u prilogu o premijerovoj izjavi kako
trenutačno ne vidi mogućnost za svoju kandidaturu, spomenuo kako je
to možda u vezi sa stanjem njegova zdravlja. Drnovšeku je prije
gotovo tri godine zbog maligne bolesti odstranjen jedan bubreg, a
medijske špekulacije o mogućoj remisiji pojavile su se prošle
jeseni uz njegovu najavu kako razmišlja o predsjedničkoj
kandidaturi.
Slovenski analitičari jučerašnju izjavu Drnovšeka dovode i u vezu
sa vrlo jakom kampanjom u medijima i parlamentu oko "rastrošnosti"
vlade, kupovine skupocjenog "premijerskog aviona" Falcon,
nezadovoljstva javnih službenika najavama ograničenja rasta
njihovih plaća, te sa padom potpore vladi i njenim
vanjskopolitičkim i međunarodnim prioritetima među slovenskim
biračima.
Drnovšek (52) je po prvi put postao predsjednikom vlade u travnju
1992. godine, a odonda je sa svojim liberalnim demokratima tri put
pobjeđivao na parlamentarnim izborima i formirao više mješovitih
koalicijskih vlada kojima je - osim u kratkom razdoblju prije
redovnih izbora 2000. godine kad je vladu napustila Pučka stranka i
na šest mjeseci kormilo vlade preuzeo Andrej Bajuk - upravljao
državom.
Konstanta u njegovoj višegodišnjoj kohabitaciji s predsjednikom
Milanom Kučanom bila je posebna kemija u kojoj se nisu uvijek
slagali oko vanjskopolitičkih prioriteta, Nato saveza i Europske
unije, odnosa prema susjednim državama i državama na tlu bivše
Jugoslavije, te reformi i procesa privatizacije. Zadnji od takvih
sporova izazvala je Drnovšekova vlada prošle godine odlukom da
raspiše međunarodni tender za prodaju dviju banaka u državnom
vlasništvu, što su mnogi ocijenili riskantnim potezom s
reperkusijama na monetarni i financijski suverenitet, te
stabilnost države.
(Hina) fl sb