IT-25.IV.LA STAMPA- I JAVNO MNIJENJE KRIVO ZA LE PENOV USPJEH?

ITALIJA LA STAMPA 25. IV. 2002. Ispitivanje javnog mnijenja, a ne kompasi "Iznenađujući francuski izborni rezultat ponovno je aktualnim učinio probleme ispitivanja javnog mnijenja i njihovu sposobnost predviđanja. Svi glavni instituti za ispitivanja javnog mnijenja već dugo su donijeli odluku o mogućem drugom krugu između Chiraca i Jospina; a prednost socijalističkog čelnika bila je procijenjena na 4 do 5 posto. (...) Da su prošlih tjedana mediji među vjerojatnim pretpostavkama iznijeli i onu o drugom krugu s Le Penom, predizborna kampanja imala bi sasvim drugačiju fizionomiju: na desnici, kao i na ljevici, veliki naglasak stavio bi se na pitanja obrane demokracije i temeljnih vrijednosti francuske republike, i možda bi došlo do većeg sudjelovanja u glasovanju i manjeg raspršivanja među kandidatima ljevice. Sve to navodi, još jednom, na ozbiljno promišljanje ograničenja ispitivanja javnog mnijenja. Posljednjih godina svjedočili smo smanjivanju sposobnosti predviđanja kod predizbornih ispitivanja koja ovisi od većeg broja neodlučnih birača, tendenciji da se odluku o glasovanju odgodi za posljednje dane, kao i o promjeni mišljenja u završnoj fazi kampanje (late swing). No ipak ima i jedan aspekt kojega ne treba izostaviti: ima sve više birača koji nisu dostupni ili spremni za interview; stope odbijanja nisu ravnomjerno raspoređene nego više koncentrirane među podupirateljima nekih stranaka. Taj samoizbor uzoraka doveo je do, u ovom slučaju, podcjenjivanja Le Penovih birača. Isti fenomen dogodio se i u Italiji prigodom parlamentarnih izbora 1996. i ticao se Lege Nord, čiji se broj glasova (10.1 posto) pokazao mnogo većim od onog u ispitivanjima javnog mišljenja pred izbore. Ograničenjima tog instrumenta i smanjenju mogućnosti predviđanja suprostavljen je porast očekivanja preciznosti od strane medija i političara.(...) Mediji bi ispravno postupili kad bi ponovno otkrili vrijednost dvojbe i smanjili očekivanja (u nekim je slučajevima to prava opsesija) da saznaju unaprijed izborni rezultat; politika, na kraju, treba imati hrabrosti osloboditi se ispitivanja javnog mnijenja koja su instrument spoznavanja ali, radi prirođenih ograničenja instrumenta, ne mogu biti i kompas. Neki smatraju da odricanje od predviđanja smanjuje privlačnost, korisnost, i, posljedično, potražnju za ispitivanjima. Osobno smatram da kada su u igri demokratska pravila tržišni interesi trebaju biti stavljeni na stranu", piše Nando Pagnoncelli, glavni direktor 'Abacusa'.