RU IZVESTIJA 24. IV. 2002. RUSI I AMERIKANCI PREKINULI PREGOVORE

RUSIJA IZVESTIJA 24. IV. 2002. Odletio je, ali se obećao vratiti "U srijedu je bez javnog objašnjenja razloga prekinuti dvodnevni rusko-američki pregovori o pripremi Dogovora o smanjenju strateških napadačkih oružja (START 2). Potpisivanje tog dokumenta mora biti ključni moment svibanjskoga summita predsjednika Vladimira Putina i Georga Busha u Moskvi. Kako smo doznali u ruskom MVP-u, odluka o skraćenju pregovora na jedan dan donesena je zajednički kasno sinoć zbog toga što su strane 'za prosudbu cijeloga kompleksa pitanja odvojile jedan umjesto dva dana'. Zato je vođa izaslanstva SAD-a zamjenik državnoga tajnika John Bolton u srijedu napustio Moskvu. U američkom veleposlanstvu su nam izjavili: 'Rečeno nam je daje gospodin Bolton naprosto otputovao... To je obični radni trenutak.' Američka nam strana ništa podrobnije nije iznijela. U diplomatskoj praksi slične uhodane formulacije obično znače jedno - da su tijekom pregovora strane naišle na nepremostive prepreke, koje se moraju rješavati na višoj razini. Tim prije što, prema ruskim komentatorima, John Bolton nije imao ovlasti za samostalne odluke, on je obavještajac, koji ispipava ruska stajališta prije potpisivanja dogovora. Bit tih stajališta se, kako sudimo iz izjava za MVP-a, svodi na to da 'ruska strana ističe važnost postizanja takva pravno obvezatnoga dogovora, koji bi osiguravao realna i kontrolirana smanjenja strateškog napadačkog oružja do razine od 1700-2200 strateških nuklearnih projektila, osiguravajući organsku povezanost strateških obrambenih i napadačkih oružja i povećavajući predvidivost razvoja strateške situacije stratešku stabilnost s osloncem na članke aktualnoga Dogovora START-1. To znači da Rusija ne prihvaća poziciju SAD-a, po kojoj se gornja razina od 2200 projektila mora odnositi samo na 'operativno uperene' nuklearne projektile, a da se pritom ratna oprema i nosači, izdvojeni iz bojnoga dežurstva, po mišljenju Washingtona, mogu čuvati na skladištima. Moskva pak traži jasan raspored uništavanja nuklearnih oružja, dopuštajući pritom mogućnost njihova pospremanja u skladištima samo tijekom dogovorenoga razdoblja. Još jedan moment (moguće da je on i pridonio krizi)nalazi se u jednom ruskom izrazu unesenom u tekst dogovora - 'minimizacija sredstava za uništenje nuklearnog oružja'. Iza tog izraza leže višemilijunski iznosi koje Kremlj želi dobiti od Bijele kuće za nuklearno razoružanje (slično je bilo i u okvirima dogovora START 1, na primjer, program Nanna-Lugara, po kojemu je SAD platio uništavanje ruskih balističkih raketa, atomskih podmornica i kemijskoga oružja za više od milijardu dolara. Danas je taj program zamrznut zbog odluke američkoga Kongresa). Kako tvrde stručnjaci, Moskva je možda previše vezala ustupke u području nuklearnog razoružanja s iznosima koji prelaze ovlasti zamjenika državnoga tajnika. Komentirajući nastalo stanje na pregovorima, voditelj Centra strateških nuklearnih snaga Vladimir Dvorkin izjavio je za 'Izvestija' da se, po njegovu mišljenju, nalazimo u slijepoj ulici. Obje strane su uznastojale na svojim pozicijama i ne spremaju se uzmaknuti. Zato, misli taj stručnjak, konačne odluke moraju donijeti predsjednici na svibanjskom sastanku u Moskvi. Kako smo doznali od svojih izvora u ruskoj diplomaciji, stanje je prilično složeno, ali je pod nadzorom. Očekuje se, da će se nakon konzultacija u Bijeloj kući, John Bolton opet vratiti u Moskvu. I to će se dogoditi krajem travnja, ili početkom svibnja, svakako da svoju etapu pregovora mora završiti do polaska ruskoga ministra vanjskih poslova Igora Ivanova u Washington, što je planirano za početak svibnja, piše Dmitrij Safonov.