SRBIJA-POLITIKA-22.IV. POPIS STANOVNIŠTVA - BRISANJE SRBA?

SRBIJA POLITIKA 22. IV. 2002. Zašto kasne rezultati popisa stanovništva u RH - Brisanje Srba Prošlo je već punih godinu dana otkako je u Hrvatskoj izvršen redovni popis stanovništva, ali podataka o nacionalnom sastavu današnje Hrvatske još uvijek nema. Takvo sasvim neuobičajeno kašnjenje u objavljivanju rezultata popisa pokušava se objasniti navodnim tehničkim problemima, što je prilično neuvjerljivo pogotovo u današnje vrijeme kompjuterizacije, a naročito kada se zna da i nekoliko puta veće zemlje sređene rezultate popisa stanovništva objavljuju najduže poslije šest mjeseci. Nezadovoljstvo ovakvim otezanjem u objavljivanju rezultata popisa sve je prisutnije, a naročito u redovima srpske nacionalne zajednice, u kojoj su uvjereni da je to upravo zbog njih, odnosno zbog činjenice da je srpski narod u Hrvatskoj - kojem je prije početka krvavog raspleta u RH oduzet status dotadašnjeg ravnopravnog naroda i političkog subjekta - bio izložen etničkom čišćenju s katastrofalnim posljedicama po njega, ali i po zemlju koja je to dozvolila. Posebno ih zabrinjava činjenica da je ovaj put u popisu stanovništva primijenjena metoda po kojem se oni koji su godinu dana izvan matične zemlje više ne smatraju njenim stanovnicima, a naročito kako je to pravilo primijenjeno u Hrvatskoj. Na taj način je iz stanovništva Hrvatske izbrisan veliki broj srpskih izbjeglica od ratnih zbivanja koji su se sklonili u Jugoslaviju, Bosnu i Hercegovinu ili u treće zemlje, a istovremeno se to nije primjenjivalo na građane hrvatske nacionalnosti koji su na radu izvan Hrvatske već godinama. Direktor Državnog zavoda za statistiku RH Marijan Gredelj potvrdio je, na primjer, da je od 48.000 popisnica koje su među srpskim izbjeglicama iz Hrvatske u SRJ i BiH prikupili aktivisti Srpskog narodnog vijeća prihvaćeno tek oko 11.500, dok su ostalih 36.500 odbijene "jer ne zadovoljavaju uvjete". (...) Jedan od razloga za ovoliko kašnjenje objavljivanja rezultata popisa stanovništva u Hrvatskoj upravo je i "češljanje" ovih popisnica s podacima građana RH srpske nacionalnosti koji su izbjegli u Jugoslaviju i BiH, a što je rađeno ručno. (...) Zašto se ovako zamrsio popis stanovništva u Hrvatskoj isključivo u vezi s građanima srpske nacionalnosti nije teško zaključiti kada se zna da od postotka učešća neke nacionalne zajednice u ukupnom stanovništvu Hrvatske ovisi i njeno učešće u lokalnoj i državnoj vlasti. Ovo drugo eventualno dolazi u obzir samo za Srbe, kao najbrojniju sada nacionalnu manjinu (do "Božićnog Ustava" donesenog u prosincu 1990. bili su ravnopravni narod u Hrvatskoj), jer postojeći Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina predviđa da ona zajednica koja sudjeluje u stanovništvu s najmanje osam posto ima pravo na razmjerno predstavljanje i u Saboru i ostalim tijelima državne vlasti. Ta odredba je svojedobno suspendirana, a sada se priprema novi ustavni zakon u kojem se koplja lome treba li taj postotak smanjiti na 6 posto (zbog provedenog etničkog čišćenja) ili ga treba sasvim ukinuti, piše Politika.