ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Uz niz primjedaba i prijedloga saborski klubovi zastupnika raspravili su danas u prvom čitanju Prijedlog zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, a oporbeni zastupnici najviše su
ukazivali na za hrvatske poljoprivrednike otežane uvjete po ulasku Hrvatske u WTO, te na njihove slabe šanse u utrci s visokoproduktivnim poljoprivredama u zemljama EU.
ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Uz niz primjedaba i prijedloga
saborski klubovi zastupnika raspravili su danas u prvom čitanju
Prijedlog zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i
šumarstvu, a oporbeni zastupnici najviše su ukazivali na za
hrvatske poljoprivrednike otežane uvjete po ulasku Hrvatske u WTO,
te na njihove slabe šanse u utrci s visokoproduktivnim
poljoprivredama u zemljama EU.#L#
Uz podršku predloženom zakonu, klubovi zastupnika vladajuće
koalicije ukazivali su na nužnost poboljšanja teksta do konačnog
prihvaćanja.
LS smatra posebno važnim dio reforme u sustavu poticaja, odnosno
predloženo razdvajanje komercijalnih od nekomercijalnih
poljoprivrednih gospodarstava, koja, naglašeno je iz te stranke,
imaju slabe mogućnosti za profitabilnu proizvodnju.
U stranci smatraju da bi do ujednačavanja razvoja hrvatskih regija,
istočna Hrvatska, odnosno područja od posebne državne skrbi,
trebala dobivati poticaje za otežane uvjete u gospodarstvu.
HSLS napominje da se poticaji i dalje dodjeljuju za kulture čijih
proizvoda Hrvatska ima dovoljno: jaja, perad, vino, pšenica i
kukuruz. Smatraju da bi poticajima trebalo razvijati i zaposlenost
u poljoprivredi, te da "kulture i hektari" moraju biti povezani sa
stočarstvom. Tek bi povezanost "grlo-hektar" moglo opravdati
ulaganja, ističe HSLS, jer bi, navode, ratarske kulture trebalo
pohraniti u meso i tako dobiti isplativu cijenu.
HSS pozitivno ocjenjuje što se ovoga časa pokušava "namiriti"
pretpostavljenih 80 tisuća seoskih domaćinstava koji bi dobivali
potporu od 600 kuna po članu obitelji, uz uvjet da ispunjavaju
starosnu dob od 55-65 godina, da imaju određenu proizvodnju i da su
korisnici mirovinskog osiguranja.
HSS drži da iz te potpore ne bi smjeli biti izuzeti poljoprivredni
umirovljenici stariji od 65 godina, koji imaju mirovinu od 380
kuna, te predlažu da i ta kategorija dobiva potporu od dodatnih 600
kuna.
SDP predlaže da se postupna isplata poticaja uvjetuje i ugovorom o
prodaji, kako bi se otklonile proizvodnje koje ne mogu naći kupce na
domaćem ili stranom tržištu. SDP smatra da poticanje tržišne
proizvodnje nužno zahtijeva i poznatog kupca.
HDZ napominje da Vlada, ni u kom slučaju predloženim zakonom ne
donosi korjenite promjene, jer su poticaji države 12 puta manji od
državnih poticaja koje dobivaju zemlje EU.
HDZ je ukazao na Vladinu politiku carina "koje su smanjivane
atomskom brzinom, dok su se iz proračuna poticaji poljoprivredi
povećavali puževom brzinom". Zbog toga je bitno povećan uvoz, a
smatraju u HDZ-u, najveću je štetu pretrpio hrvatski
poljoprivrednik, dok su najviše zaradili inozemni poljoprivredni
proizvođači i hrvatski trgovci.
HSP smatra da Hrvatska nakon ulaska u WTO, te zbog
visokoproduktivnih poljoprivreda zemalja EU, nema šanse utrkivati
se u masovnoj proizvodnji, već jedino u ekološki zdravoj hrani, za
koju, tvrde, ima mjesta na svjetskom tržištu.
HSP napominje da je preduvjet tome donošenje zakona o zabrani
proizvodnje genetski modificiranih proizvoda.
IDS traži od Vlade da zaštiti "boškarina", autohtono istarsko
govedo, koje, napominju, već peti ministar poljoprivrede pokušava
izuzeti iz sustava poticaja.
IDS također smatra da je šansa Hrvatske u proizvodnji zdrave hrane
zbog velikog dijela neiskorištenog i zdravog zemljišta, a
upozorava i da se ne može razvijati ozbiljna poljoprivredna
proizvodnja bez izgradnje sustava navodnjavanja.
(Hina) daju/tr sšh