ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Upravno pravna teorija u Hrvatskoj se često ne razumije, a jedan od primjera za to je krivo tumačenje opće, ali i stručne javnosti da je pravo ministra pravosuđa na imenovanje i razrješenje predsjednika
sudova zadiranje u neovisnost sudbene vlasti, upozoreno je danas na početku međunarodni skup o modernizaciji hrvatske uprave.
ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Upravno pravna teorija u Hrvatskoj se
često ne razumije, a jedan od primjera za to je krivo tumačenje
opće, ali i stručne javnosti da je pravo ministra pravosuđa na
imenovanje i razrješenje predsjednika sudova zadiranje u
neovisnost sudbene vlasti, upozoreno je danas na početku
međunarodni skup o modernizaciji hrvatske uprave.#L#
Na "rašireno nerazumijevanje" upravno pravne teorije i prakse
upozorio je dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Davor Krapac,
otvarajući dvodnevni međunarodni znanstveni skup koji su
organizirali Pravni fakultet, Hrvatski državni arhiv, HAZU i
Društveno veleučilište u Zagrebu.
Krapac smatra da bi više pozornosti trebalo posvetiti praktičnim
problema organizacije i djelovanja uprave. Po njegovom mišljenju,
izostanak upoznavanja studenata i praktičara s temeljnim znanjima
o "revoluciji elektroničke uprave" vodio bi u, kako je rekao,
nenadoknadiv zaostatak i diletantizam u tom važnom sektoru
društvene prakse.
Ustvrdio je da se u Hrvatskoj još uvijek ne zna pravi sadržaj pojma
"sudska uprava".
Zbog toga se u općoj i stručnoj javnosti u zadnje dvije godine,
ponekad i namjerno, rasplamsavaju proturječja oko toga može li
ministar pravosuđa imenovati i razrješavati predsjednike sudova, a
da time ne utječe na samostalnost i neovisnost sudbene vlasti,
rekao ja Krapac. Dodao je da se to čini i unatoč odluci Ustavnog suda
kojom je dvojba oko postojećih zakonskih rješenja otklonjena i s
ustavnopravnog stajališta.
Pozdravljajući sudionike u ime Vlade kao pokrovitelja skupa,
ministrica pravosuđa Ingrid Atičević Marinović rekla je da je, uz
reformu pravosuđa i lokalne samouprave, reforma javne uprave jedan
je od vladinih prioriteta u modernizaciji organizacije države.
Po njenom mišljenju, modernizaciju državne uprava koči prevelika
"vojska loše plaćanih državnih činovnika", nedovoljno razrađen
sustava obrazovanja državnih službenika, neadekvatan ustroj
državnih tijela, prevelik broj upravnih tijela koja često imaju
isti djelokrug rada, loša opremljenost, te dugotrajni postupci u
rješavanju zahtjeva građana. Istaknula je da je i velik broj
nedovoljno stručno osposobljenih, pa je tako u nekim upravama više
do polovice zaposlenih samo sa srednjom ili nižom stručnom
spremom.
Uz domaće upravnopravne teoretičare i praktičare na skupu
sudjeluju i znanstvenici iz Austrije, Slovenije, Njemačke, Italije
i Francuske.
(Hina) ggrb so