AP 24. IV. USPON EUROPSKE DESNICE

SJEDINJENE DRŽAVE THE ASSOCIATED PRESS 24. IV. 2002. Francuski izbori naglašavaju stalno preusmjeravanje Europe na desno "Austrija Austrijancima, Francuska Francuzima. Nizozemska i Danska bez muslimana i džamija. Iznenadni uspon ekstremnog nacionalista Jean- Marie Le Pena u prvom krugu francuskih predsjedničkih izbora tek je najnoviji primjer toga kako ekstremna desnica dobiva sve veću podršku u Europi. Od Austrije, zemlje ekstremnog desničara Joerga Haidera i Slobodarske stranke koja se protivi imigraciji, do Nizozemske- gdje desničar Pim Fortuyn ima podršku Nizozemaca koji su poznati po svojoj toleranciji- ekstremistički političari osvajaju glasove iskorištavajući strahove radničke klase da imigranti kradu poslove. 'Osjećam se kao zatočenik', kazao je Wolfgang Seidler, 53-godišnjak, bečki poslovni čovjek i pristalica umjerene politike, preneražen političkim preusmjerenjem Europe. 'U novom smo tisućljeću ali se ipak vraćamo 19. stoljeću.' Neki tvrde kako su Europljani prijemčivi na oštru retoriku usmjerenu protiv stranaca jer je brza globalizacija u njima potaknula osjećaj da su izgubili kontrolu nad svojim životima. Drugi smatraju kako je tradicionalno umjereni politički establishment uveo ekstremnu desnicu u igru jer je izgubio dodir sa svakodnevnim problemima građana. To je, tvrde, stvorilo plodno tlo za ultrakonzervativce kao što su Le Pen i njegov moćni nacionalizam pod parolom 'Francuska Francuzima' ili Mogens Glistrup, osnivač danske ekstremističke Stranke napretka, koja želi istjerati sve muslimane. 'Postoji duboka, raširena i iskrena zabrinutost zbog pitanja koja se tiču osobnog i nacionalnog identiteta', kazao je Simon Saferaty iz washingtonskog Centra za strateška i međunarodna istraživanja. 'Postoje različite sile koje predstavljaju izazov za te zemlje i njihove građane: previše imigranata, Europska Unija, nametanje američke kulture', kazao je. 'Ljudi to vide kao vrstu nevidljive invazije. Ne vide izlaza a desnica ga naizgled pruža.' U prenapučenoj Nizozemskoj u kojoj 2 od 16 milijuna stanovnika nisu rođeni Nizozemci, raspravljanje o osjetljivim pitanjima, kao što su imigracija i porast uličnog zločina kojeg mnogi pripisuju imigrantima iz Maroka i Surinama, postalo je skoro tabu. Međutim, upravo ta pitanja dijelomice koriste stranka Fortuyn i Leefbaar Nederland, koji imaju 19 posto glasova. Iako se mnogi Nizozemci mršte kada Fortuyn Islam naziva 'nazadnom kulturom', oštre riječi imaju i za vladu koju doživljavaju kao paraliziranu političkom korektnosti. 'Ako netko želi raspravljati o tim pitanjima, nazivaju ga rasistom', kazao je Joost Schuttern, nizozemski inženjer umjerenog političkog opredjeljenja. 'Jer vlada ne poduzima nikakve akcije, ljudi se ljute. Ignorirajući ta pitanja, vlada ljude gura prema političkoj desnici.' Ovo nije novost. Le Penova Nacionalna fronta u Francuskoj postoji trideset godina a Haiderova Slobodarska stranka postojala je dugi niz godina prije no što je postala dio austrijske koalicijske vlade 2000. godine. Iako Haider više ne vodi stranku, a podrška stranci je pala s 27 na 16 posto, i dalje je guverner pokrajine Koruške i nastavlja se zalagati za paneuropsku mrežu desničarskih političara. 'Ne radi se o organizaciji nego o ljudima koji žele promjenu smjera, a to želi mnogo ljudi', Haider je izjavio za austrijski dnevnik 'Der Standard' u intervjuu koji je objavljen u utorak. Ovaj fenomen ima i svoju mračnu stranu: čelnici Svjetskog židovskog kongresa sazvali su hitni sastanak koji će se održati ovog tjedna u Bruxellesu, u Belgiji, kako bi procijenili zabrinjavajući porast antisemitskih napada diljem Europe. Posljednjih su tjedana na meti bile sinagoge, židovske škole i groblja. Iako su mnogi osumnjičenici arapski mladići sjevernoafričkog podrijetla koji tako, izgleda, protestiraju protiv izraelskog napada na palestinski teritorij, ekstremni desničari okrivljuju se za druge. Neki tvrde kako nije slučajno da se većina tih incidenata dogodila u Francuskoj, gdje je Le Pen nacističke plinske komore nazvao povijesnim detaljem, i u Belgiji, zemlji stranke ekstremne desnice neprijateljski raspoložene prema imigrantima, Vlaams Blok. Bečki Europski centar za praćenje rasizma i ksenofobije u utorak je pozvao čelnike da 'budu aktivniji u borbi protiv rasističkih prijetnji' stranaka ekstremne desnice. Europska ekstremna desnica, međutim, ne pokazuje znakove slabljenja. U Italiji, Silvio Berlusconi je predsjednik konzervativne koalicije koja uključuje esktremno desničarsku Sjevernu Ligu, koja želi da imigranti bez posla budu deportirani. U Njemačkoj, kancelar Gerhard Schroeder nastoji zakonom zabraniti Nacionalnu demokratsku stranku koja je optužena za poticanje nasilja skinheadsa i neonacističke ideologije. Dok se Europska Unija širi uključivanjem bivših komunističkih zemalja Istočne Europe, gdje cvjeta ekstremizam, do izražaja bi mogla doći nastranija strana desnice. Madžarska, glavna kandidatkinja za članstvo u EU-u, ima malu ali glasnu stranku ekstremne desnice. Isto je i u Rumunjskoj, gdje ultranacionalistički čelnik Corneliu Vadim Tudor žestoko kritizira Židove i Cigane. Ipak, Europljani ne bi trebali 'odmah paničariti', kazao je Serfaty. 'U Europi nećemo još jednom proživjeti '30-te godine prošlog stoljeća', rekao je. 'Europa nikada nije bila demokratičnija, nikada naprednija, nikada sigurnija nego što je to danas'", prenosi William J. Kole.