FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DW 24. IV. TISAK

DE-YU-BA-HR-SUDOVI-Vlada-Politika DW 24. IV. TISAK DEUTSCHE WELLE - DW24. IV. 2002.Pregled tiskaNekoliko komentatora današnjih izdanja njemačkih novina osvrnulo se na činjenicu da je jugoslavenska vlada odjednom spremna izručiti optužene za ratne zločine u ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Neue Osnabruecker Zeitung piše da se mnogo što u politici može postići novcem. Tek što su Sjedinjene Američke Države zamrznule financijsku pomoć Jugoslaviji u iznosu od 40 milijuna dolara zbog toga što je blokirala izručenje ratnih zločinaca, odmah je došlo do promjene. Donesen je zakon o izručenju kojim se regulira suradnja s haaškim sudom za ratne zločine, kao i ultimatum dvadeset trojici najokorjelijih srpskih koljača i ideologa balkanskih ratova. Između šest političara i vojnika koji su se dobrovoljno prijavili, nalaze se i dvije krupne ribe: bivši šef glavnog stožera JNA Dragoljub Ojdanić i Milan Martić, huškač Srba u Hrvatskoj. To potvrđuje stajalište Amerikanaca i pokazuje Europskoj uniji da nije bila u pravu kad je stalno odbijala povezivati pitanja ratnih zločinaca s pitanjem pružanja financijske pomoći. Ultimatum koji naravno da se odnosi i na optužene Srbe u Bosni i Hercegovini, pokazao je koliko je beogradsko vodstvo moćno ako to želi. Upravo
DEUTSCHE WELLE - DW 24. IV. 2002. Pregled tiska Nekoliko komentatora današnjih izdanja njemačkih novina osvrnulo se na činjenicu da je jugoslavenska vlada odjednom spremna izručiti optužene za ratne zločine u ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Neue Osnabruecker Zeitung piše da se mnogo što u politici može postići novcem. Tek što su Sjedinjene Američke Države zamrznule financijsku pomoć Jugoslaviji u iznosu od 40 milijuna dolara zbog toga što je blokirala izručenje ratnih zločinaca, odmah je došlo do promjene. Donesen je zakon o izručenju kojim se regulira suradnja s haaškim sudom za ratne zločine, kao i ultimatum dvadeset trojici najokorjelijih srpskih koljača i ideologa balkanskih ratova. Između šest političara i vojnika koji su se dobrovoljno prijavili, nalaze se i dvije krupne ribe: bivši šef glavnog stožera JNA Dragoljub Ojdanić i Milan Martić, huškač Srba u Hrvatskoj. To potvrđuje stajalište Amerikanaca i pokazuje Europskoj uniji da nije bila u pravu kad je stalno odbijala povezivati pitanja ratnih zločinaca s pitanjem pružanja financijske pomoći. Ultimatum koji naravno da se odnosi i na optužene Srbe u Bosni i Hercegovini, pokazao je koliko je beogradsko vodstvo moćno ako to želi. Upravo sklopljeno prijateljstvo s Hrvatskom, kao i jugoslavenska nastojanja u pravcu Europske unije bit će tek onda uvjerljiva kada se sudu u Haagu izruče Karadžić i Mladić, ističe list. Za uhićenje Karadžića i Mladića zaduženo je i više tisuća SFOR-ovih vojnika stacioniranih u BiH. No odlučujuću ulogu za njihovo uhićenje ima prije svega srpska vlada. Die Tageszeitung iz Berlina navodi izjavu srpskog premijera Zorana Đinđića kako srpske vlasti nisu mogle ili nisu htjele uhititi Karadžića i Mladića jer je 'opasnost od unutarnjepolitičkih nemira prevelika'. List također navodi kako se u Beogradu pojavljuju plakati na kojima piše: Svaki Srbin je Radovan. Osim toga, Karadžićevi sljedbenici objavili su njegovu najnoviju knjigu Situacije, o čijem sadržaju list piše da je riječ o komediji koja se ruga predstavnicima međunarodne zajednice u Bosni i Srbima koji se uz pomoć stranaca žele dokopati vlasti. Karadžić u svojoj knjizi pokazuje ? navodi izdavač Atelje M - kako su žrtve, a to su Srbi, prisiljene da obožavaju svoje krvnike ? pri tome se misli na zemlje članice NATO saveza. Die Tageszeitung piše kako Karadžićev beogradski izdavač priprema nova izdanja zbirki pjesama, političkih spisa i književnosti za mladež koje bi trebale uskoro izići iz tiska. List dodaje kako je teško očekivati da će se netko u Beogradu negativno osvrnuti na izdavanje Karadžićevih knjiga. Srpska javnost očito nije spremna za ono najbitnije ? a to je sučeljavanje s vlastitom ulogom u nedavnoj krvavoj prošlosti. Ni vlada niti mediji ili neke druge državne organizacije ništa ne poduzimaju da sučele građane Srbije s jezivim zločinima koji su počinjeni u ime 'Velike Srbije i srpstva'. Političari se ne bave raščišćavanjem prošlosti zbog straha da ne izgube glasove birača. (DW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙