DE-YU-BA-HR-SUDOVI-Vlada-Politika DW 24. IV. TISAK DEUTSCHE WELLE - DW24. IV. 2002.Pregled tiskaNekoliko komentatora današnjih izdanja njemačkih novina osvrnulo se na činjenicu da je jugoslavenska vlada odjednom spremna izručiti
optužene za ratne zločine u ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Neue Osnabruecker Zeitung piše da se mnogo što u politici može postići novcem. Tek što su Sjedinjene Američke Države zamrznule financijsku pomoć Jugoslaviji u iznosu od 40 milijuna dolara zbog toga što je blokirala izručenje ratnih zločinaca, odmah je došlo do promjene. Donesen je zakon o izručenju kojim se regulira suradnja s haaškim sudom za ratne zločine, kao i ultimatum dvadeset trojici najokorjelijih srpskih koljača i ideologa balkanskih ratova. Između šest političara i vojnika koji su se dobrovoljno prijavili, nalaze se i dvije krupne ribe: bivši šef glavnog stožera JNA Dragoljub Ojdanić i Milan Martić, huškač Srba u Hrvatskoj. To potvrđuje stajalište Amerikanaca i pokazuje Europskoj uniji da nije bila u pravu kad je stalno odbijala povezivati pitanja ratnih zločinaca s pitanjem pružanja financijske pomoći. Ultimatum koji naravno da se odnosi i na optužene Srbe u Bosni i Hercegovini, pokazao je koliko je beogradsko vodstvo moćno ako to želi. Upravo
DEUTSCHE WELLE - DW
24. IV. 2002.
Pregled tiska
Nekoliko komentatora današnjih izdanja njemačkih novina osvrnulo
se na činjenicu da je jugoslavenska vlada odjednom spremna izručiti
optužene za ratne zločine u ratovima u bivšoj Jugoslaviji.
Neue Osnabruecker Zeitung piše da se mnogo što u politici može
postići novcem. Tek što su Sjedinjene Američke Države zamrznule
financijsku pomoć Jugoslaviji u iznosu od 40 milijuna dolara zbog
toga što je blokirala izručenje ratnih zločinaca, odmah je došlo do
promjene. Donesen je zakon o izručenju kojim se regulira suradnja s
haaškim sudom za ratne zločine, kao i ultimatum dvadeset trojici
najokorjelijih srpskih koljača i ideologa balkanskih ratova.
Između šest političara i vojnika koji su se dobrovoljno prijavili,
nalaze se i dvije krupne ribe: bivši šef glavnog stožera JNA
Dragoljub Ojdanić i Milan Martić, huškač Srba u Hrvatskoj. To
potvrđuje stajalište Amerikanaca i pokazuje Europskoj uniji da
nije bila u pravu kad je stalno odbijala povezivati pitanja ratnih
zločinaca s pitanjem pružanja financijske pomoći. Ultimatum koji
naravno da se odnosi i na optužene Srbe u Bosni i Hercegovini,
pokazao je koliko je beogradsko vodstvo moćno ako to želi. Upravo
sklopljeno prijateljstvo s Hrvatskom, kao i jugoslavenska
nastojanja u pravcu Europske unije bit će tek onda uvjerljiva kada
se sudu u Haagu izruče Karadžić i Mladić, ističe list.
Za uhićenje Karadžića i Mladića zaduženo je i više tisuća SFOR-ovih
vojnika stacioniranih u BiH. No odlučujuću ulogu za njihovo
uhićenje ima prije svega srpska vlada.
Die Tageszeitung iz Berlina navodi izjavu srpskog premijera Zorana
Đinđića kako srpske vlasti nisu mogle ili nisu htjele uhititi
Karadžića i Mladića jer je 'opasnost od unutarnjepolitičkih nemira
prevelika'. List također navodi kako se u Beogradu pojavljuju
plakati na kojima piše: Svaki Srbin je Radovan. Osim toga,
Karadžićevi sljedbenici objavili su njegovu najnoviju knjigu
Situacije, o čijem sadržaju list piše da je riječ o komediji koja se
ruga predstavnicima međunarodne zajednice u Bosni i Srbima koji se
uz pomoć stranaca žele dokopati vlasti. Karadžić u svojoj knjizi
pokazuje ? navodi izdavač Atelje M - kako su žrtve, a to su Srbi,
prisiljene da obožavaju svoje krvnike ? pri tome se misli na zemlje
članice NATO saveza.
Die Tageszeitung piše kako Karadžićev beogradski izdavač priprema
nova izdanja zbirki pjesama, političkih spisa i književnosti za
mladež koje bi trebale uskoro izići iz tiska. List dodaje kako je
teško očekivati da će se netko u Beogradu negativno osvrnuti na
izdavanje Karadžićevih knjiga. Srpska javnost očito nije spremna
za ono najbitnije ? a to je sučeljavanje s vlastitom ulogom u
nedavnoj krvavoj prošlosti. Ni vlada niti mediji ili neke druge
državne organizacije ništa ne poduzimaju da sučele građane Srbije s
jezivim zločinima koji su počinjeni u ime 'Velike Srbije i
srpstva'. Političari se ne bave raščišćavanjem prošlosti zbog
straha da ne izgube glasove birača.
(DW)