ZAGREB, 24. travnja (Hina) - U roku od godinu dana, koliko se procjenjuje da je potrebno za njegovu realizaciju, u Hrvatskoj bi mogao zaživjeti projekt Registra godišnjih računa Republike Hrvatske, čiju su predstudiju danas
predstavili stručnjaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) i norveške tvrtke za sistemska rješenja za registre Norway Registers Development (NRD).
ZAGREB, 24. travnja (Hina) - U roku od godinu dana, koliko se
procjenjuje da je potrebno za njegovu realizaciju, u Hrvatskoj bi
mogao zaživjeti projekt Registra godišnjih računa Republike
Hrvatske, čiju su predstudiju danas predstavili stručnjaci
Državnog zavoda za statistiku (DZS) i norveške tvrtke za sistemska
rješenja za registre Norway Registers Development (NRD).#L#
Trenutni sustav dostave godišnjih financijskih izvješća, odnosno
računa dobiti i gubitaka, bilanci i statističkih izvještaja za sve
zakonom određene institucije opterećuje rad poduzetnika, ali i
državne uprave. Naime, istaknuto je na predstavljanju, poduzetnik
iste podatke šalje na tri adrese - trgovačkom sudu, Poreznoj upravi
i Financijskoj agenciji (bivšem Zavodu za platni promet), koja ih
zatim prosljeđuje i DZS-u. Te institucije zatim obavljaju gotovo
istovjetan posao - obradu podataka iz financijskih izvješća.
Cilj je Registra godišnjih računa pojednostavljivanje tog procesa
na način da se svi podaci obrađuju na jednom mjestu (predviđeno je
da će Registar voditi FINA), a zatim na komercijalnoj osnovi
prosljeđuju svim zainteresiranima.
Projekt je razvijen u suradnji DZS-a i NRD-a, a sve su projekcije
izrađene na iskustvima iz Norveške, u kojoj srodan registar postoji
15-ak godina.
Početni trošak, odnosno trošak investicije procijenjen je na
gotovo dva milijuna eura, od čega se najveći dio - oko 1,5 milijuna
eura, odnosi samo na nabavku softvera. No, očekuje se da bi
komercijalnom djelatnošću, odnosno prodajom informacija o
poslovanju hrvatskih poslovnih subjekata Registar godišnje mogao
ostvarivati 2,5 do 3,5 milijuna eura prihoda, dok rashodi ne bi
trebali premašivati 400-tinjak tisuća eura.
Prema riječima potpredsjednika hrvatske Vlade Slavka Linića,
prihodi bi mogli biti i veći, uzme li se u obzir velik broj trenutnih
korisnika takvih informacija, ponajprije državne uprave, koji ih
dobivaju besplatno. Također, Linić je istaknuo da bi
informatizacija tog procesa, osim ubrzavanja procesa, smanjila i
potrebnu za novim zapošljavanjem u državnoj administraciji.
(Hina) rub ds