ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Hrvatska djeca i mladež spadaju u najviše mlade europske populacije! To pokazuju i dokazuju rezultati četverogodišnjeg istraživanja provedenog diljem Hrvatske, a koje je dr. Živka Prebeg komentirala u
stručnom ogledu "Kako su rasla školska djeca u Hrvatskoj u posljednjim desetljećima drugog milenija".
ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Hrvatska djeca i mladež spadaju u
najviše mlade europske populacije! To pokazuju i dokazuju
rezultati četverogodišnjeg istraživanja provedenog diljem
Hrvatske, a koje je dr. Živka Prebeg komentirala u stručnom ogledu
"Kako su rasla školska djeca u Hrvatskoj u posljednjim desetljećima
drugog milenija". #L#
Istražujući tjelesni rast školske djece i mladeži od 1980. do 1984.
godine, istraživači su "vagom i metrom" obuhvatili 36.725 učenika i
36.624 učenice od 6 do 19 godina starosti i to u 37 različitih
hrvatskih regija. Istraživanje je organizirala Škola narodnog
zdravlja "Andrija Štampar", stoji u napisu objavljenom u
'Liječničkom vjesniku'. Usporedbe radi, od 1980. do 1994. godine u
Hrvatskoj je osnovne škole godišnje pohađalo oko 500.000, a srednje
oko 200.000 učenika i učenica. Istraživanjem je dakle obuhvaćeno
oko 10 posto godišnje populacije. U velikom istraživačkom poslu
sudjelovalo je 36 liječnika. Kako s obzirom na svoju težinu i visinu
stoje naši školarci u usporedbi s vršnjacima iz drugih europskih
zemalja?
Hrvatski učenici i učenice u svim promatranim dobnim skupinama u
prosjeku su viši od svojih vršnjaka u Belgiji, Mađarskoj, Grčkoj i
Italiji. Srednja visina naše djece slična je visini vršnjaka u
Danskoj iz 1982. godine, te u Čehoslovačkoj 1985. Visina dječaka do
14 i djevojčica do 13 godina manja za 1,5 do 2,5 cm od prosječne
visine nizozemskih vršnjaka iz 1980. godine. U odnosu na standardne
vrijednosti visine i težine u SAD 1977., kao i 2.000. godine,
hrvatski dječaci i djevojčice u prosjeku su 1 do 2 cm viši od malih
Amerikanki i Amerikanaca, te 1 do 1,5 kilograma teži.
Ukratko, hrvatska se djeca mogu smatrati višom i težom europskom
mladom populacijom. Uz to, dr. Prebeg upozorava da još nisu
postigli "svoj potpuni genski potencijal". Drugim riječima, u
idućim se desetljećima očekuje daljnji prosječni rast djevojčica i
dječaka u Hrvatskoj. Da ne završe hodajući uokoli s glavom u
oblacima?
(Hina) ld ld