ZAGREB/ALEKSANDRIJA, 23. travnja (Hina) - Aleksandrija u utorak s tugom obilježava Dan knjige, bez pompe i uglednika, nakon što je prošlog tjedna egipatski predsjednik Hosni Mubarak zbog dramatične situacije na Bliskom istoku otkazao
"najveći kulturni događaj 21. stoljeća" - svečanu inauguraciju uskrsnule Aleksandrijske knjižnice.
ZAGREB/ALEKSANDRIJA, 23. travnja (Hina) - Aleksandrija u utorak s
tugom obilježava Dan knjige, bez pompe i uglednika, nakon što je
prošlog tjedna egipatski predsjednik Hosni Mubarak zbog dramatične
situacije na Bliskom istoku otkazao "najveći kulturni događaj 21.
stoljeća" - svečanu inauguraciju uskrsnule Aleksandrijske
knjižnice. #L#
Mediteranska i mitska Aleksandrija s entuzijazmom se mjesecima
pripremala ugostiti kraljeve, predsjednike i pisce cijeloga
svijeta na inauguraciji ustanove prema zamisli koju su 1990.
Deklaracijom iz Asuana potpisali, između ostalih, španjolska
kraljica Sofija, jordanska kraljica Noor i bivši francuski
predsjednik Francois Miterrand.
Njihova je želja bila ponovo izgraditi dom za sva znanja svijeta po
uzoru na antičko takvo središte u istome gradu koje je utemeljio
egipatski vladar Ptolomej I. Soter u 3. stoljeću prije Krista.
Antičku Aleksandrijsku biblioteku koja je u Cezarovo doba, prema
zapisima, čuvala od 500 do 700.000 svitaka, progutao je požar 47
godine prije Krista, piše španjolski dnevnik El pais.
Današnja Aleksandrija oduševljeno je gurala projekt koji je trebao
omogućiti lučkome gradu da vrati sav izgubljeni sjaj nekadašnje
metropole.
Ideju je podupro UNESCO financirajući velik dio projekta. Samu
zgradu - golemo oko što izranja iz jezera da bi unutar svojih zidova
udomilo sva ljudska znanja, podignula je tvrtka švedskih inženjera
Snohetta.
Kako je riječ o egipatskom projektu, dimenzije su doista faraonske:
više od četiri milijuna knjiga, oko 100.000 rukopisa, 30 baza
podataka, 3200 sjedala.
(Hina) rt bnš