NJ 18.IV.-FAZ-POREZI U VEL.BRITANIJI

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 18. IV. 2002. Velika Britanija povisuje poreze za zdravstveni sustav "Uz pomoć povećanja poreza od više milijarda funta, britanski rizničar Gordon Brown želi osuvremeniti javnu službu, ponajprije državno zdravstvo. U Donjem domu je ministar financija prvi put od stupanja na dužnost prije pet godina, otvoreno zagovarao povišenje poreza. Nijednim drugim putom ne može se postići poboljšanje zdravstvene skrbi, izjavio je. Povećanje državnog duga je odbio. Prema mišljenju političkih promatrača, Brown time ulazi u veliki rizik, jer vlada svoju sudbinu povezuje s reformama državne zdravstvene službe jer se ni poslije najnovijih povećanja izdataka ništa nije poboljšalo. No Brown je sada na više godina otvorio blagajne: u idućih pet godina izdaci za zdravstvo moraju rasti po 7,4 posto. Za usporedbu: u prosjeku proteklih četrdeset godina rasli su za 3,8 posto. Do 2007./2008. tako će godišnji izdaci za zdravstvo narasti s 65 na više od 105 milijarda funta. Povišenje poreza pogodit će Britance od travnja iduće godine, ponajprije putem većih doprinosa za tako zvano nacionalno osiguranje (National Insurance, NI). Za zaposlene i poslodavce trebali bi narasti za jedan posto. Kod doprinosa za NI radi se o jednoj vrsti drugog poreza na dohodak, jer oni danas teku u opći proračun i nisu povezani s isplatama, tako da su izgubili značaj osiguranja. Svaki zaposleni sada mora plaćati doprinose za NI od 10 posto prihoda unutar granica slobodnog iznosa od oko 4500 do 30 tisuća funta. Poslodavci moraju dodatno plaćati porez za zaspolene 12 posto od prihoda (bez gornje slobodne granice). U fiskalnoj godini 2001./2002. doprinosi za NI donijeli su državi više od 62 milijarde funta. Osim doprinosa za NI Brown povećava i davanja na cigarete (plus 6 penija po kutiji) i za poduzeća na dobit od sjevernomorske nafte (plus 10 posto). Time bi državni prihodi trebali ukupno u idućoj fiskalnoj godini narasti za 6,1 milijardu funta. S druge strane najavio je neke porezne olakšice, ponajprije za obitelji i mala poduzeća. Obitelji dobivaju olakšice od ukupno 2,5 milijarde funta od čega ponajprije imaju koristi oni s minimalnim prihodima. Za mala poduzeća Brown je smanjio porez na prihod pravnih osoba s 20 na 19 posto i snizuje ulaznu poreznu stopu s 10 na 0 posto. Osim toga na dobit od prodaje većih dijelova poduzeća i na kupnju nematerijalnih vrijednosti kao što su datoteka kupaca ili zaštitni znak poduzeća, postoje porezne olakšice. Velika poduzeća dobivaju posebna porezna odobrenja za istraživanje i razvitak. Ipak je Brownov plan proračuna u gospodarstvu prihvaćen s različitim osjećajima, ponajprije na temelju obveza poduzeća za doprinose za NI. 'To me zabrinjava na temelju negativnog djelovanja na zaposlenost i rast', izjavio je David Hillier, ekonomist kod Barclays Capital. Funta je međutim, jučer bila stabilna. FTSE-100 zatvorio je s malim plusom. Brown je u Donjem domu pojasnio da ustraje na postojećem organizacijskom obliku National Health Service (NHS) kao centraliziranom aparatu koji se financira iz poreza. Samo želi uvesti neovisne nadzornike i povećati poticaje za bolja ostvarenja radnika. Povjerenstvo koje je zadužio, nedavno je primijenilo druge modele koji, kao na europskom kontinentu, daju veću ulogu privatnim pružateljima zdravstvenih usluga i osiguranjima. Osim NHS-u, porezna povećanja trebaju dotjecati i drugim zadaćama kojima je vlada odredila prioritet. Među njih pripadaju obrazovanje kao i unutarnja sigurnost. Na temelju ispitivanja mišljenja birača, vlada drži da je potvrđena njezina pretpostavka da su Britanci toliko nezadovoljni stanjem javnih služba, da će prihvatiti porezna povećanja. Brownov najnoviji proračunski plan utoliko predstavlja nastavak njegove politike, jer su je porezna povećanja i do sada obilježavala. Njegov je mandat započeo uvođenjem posebnog poreza na privatizirana poduzeća preventivne zdravstvene zaštite kao i ukidanjem važnog poreznog oslobođenja za mirovinske fondove. U daljnjem radu Brown je više puta povisio poreze na benzin, duhan i alkohol. Za uzvrat je rizničar smanjio porezne stope na dohodak i na prihod pravnih osoba, no u saldu je do danas ostalo povećanje poreznih obveza. Tomu je dakako pridonio i gospodarski rast koji je porezne obveznike i poduzeća podignuo u viši porezni razred. Udio prihoda od poreza u bruto domaćem proizvodu rastao je ponajprije u prvoj polovici laburističkog mandata i poslije laganog pada i danas je oko jedan posto veći nego u proračunskoj godini 1997./98.", piše novinar lista chs.