BIH: REAKCIJE NA USTAVNE PROMJENE

SARAJEVO, 20. ožujka (Hina) - Proglašenje amandmana na ustave dva entiteta u Bosni i Hercegovini naišlo je na nepodijeljenu potporu stranaka koje čine vladajuću Alijansu za demokratske promjene dok su oporbene stranke, prije svega Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ostale krajnje suzdržane s obrazloženjem da se ovakvim ustavnim promjenama ne osigurava stvarna punopravnost hrvatskog naroda.#L# Najviše razloga za slavlje, po svemu sudeći, bilo je u Socijaldemokraskoj stranci (SDP) čiji je predsjednik Zlatko Lagumdžija odmah po objavljivanju odluke o proglašenju ustavnih amandmana kazao kako je ovim činom označena velika pobjeda BiH kao države. "Ovo je dan pobjede demokracije i europskih vrijednosti u ovoj zemlji", kazao je Lagumdžija novinarima u sjedištu SDP-a gdje je u petak navečer vladala atmosfera koja je bila najsličnija proslavi izborne pobjede. SDP se uz Novu hrvatsku inicijativu (NHI) odnosno njezinog predsjendika Krešimira Zubaka te Stranku za BiH smatraju nazaslužnijima što je uopće došlo do sporazuma koji je na kraju i omogućio nametanje odgovarajućih ustavnih rješenja. "Dnevni avaz" poznat po bliskosti Lagumdžiji u subotu prenosi kako je odluci Visokog predstavnika Wolfganga Petritscha o proglašenju ustavnih amandmana prethodila dramatična noć u kojoj je predsjednik SDP-a prijetio ostavkom na dužnost ministra vanjskih poslova kao i neizlaskom svoje stranke na izbore u listopadu. Najveći problem ponovo su bili pokušaji srpske strane da zakulisnim igrama onemogući značajnije izmjene amandmana što ih je 4. travnja usvojila Skupština Republike Srpske. Srpski su dužnosnici praktično izbjegli sazvati sjednicu parlamenta i kroz "tehničke preinake" amandmana unutar Ustavnog povjerenstva dva su dana pregovarali s Petritschem što može a što ne može proći. Na Petritschevo inzistiranje da srpski entitet mora imati ustav potpuno sukladan sporazumu o ustavnim promjenama od 27. ožujka srpska strana nije u potpunosti odgovorila pa je Visoki predstavnik odlučio izmjeniti odredbe koje su bile neprihvatljive za Hrvate i Bošnjake. No neka kompromisna rješenja nisu se mogla izbjeći a to se najbolje vidi kroz način na koji su u republici Srpskoj definirani službeni jezici. U končanom tekstu ustavnih amandmana spominju se "jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda" kao službeni jezici čime je okončan spor između Srba i Bošnjaka o tome može li se jezik zvati "bosanskim" ili pak "bošnjačkim". Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Dragan Kalinić pozat kao političar s nevjerojatnim talentom za preživljavanje svih političkih promjena konstatirao je kako je njegova stranka tijekom proteklih pregovora "snažno osigurala kredibilitet u odnosima s međunarodnom zajednicom". Premijer Republike Srpske Mladen Ivanić nije mogao prikriti stanovitu dozu razočarenja činjenicom da je na kraju SDP ipak dobila ono na čemu je inzistirala. "Očevidno postoje stranke koje uživaju stalnu potporu međunarodne zajednice", kazao je Ivanić. Najvažnije u svemu je da su ustavni amandmani definitivno ukinuli Republiku Srpsku kao entitet u kojemu su sve poluge vlasti u rukama Srba. Taj će entitet ubuduće imati predsjednika i dva potpredsjednika iz različih naroda, polovica ministarskih mjesta u entitetskoj vladi bit će rezervirana za Bošnjake i Hrvate (5+3), predstavnici jednog naroda moći će biti na čelu najviše dvije od šest ključnih tijela izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti, popunjavanje javnih institucija bit će obavljeno razmjerno rezultatima popisa iz 1991. godine čime se izravno poništavaju rezultati etničkog čišćenja. Možda najvažniji doseg ustavnih promjena je uvođenje Vijeća naroda koji će u srpskom entitetu praktično predstavljati zakonodavno tijelo s ovlastima zaštite vitalnih nacionalnih interesa sva tri naroda. Ovo tijelo moći će blokirati donošenje bilo kojeg zakona ili propisa ukoliko većina zastupnika iz reda jednog od tri naroda bude smatrala da su oni protivni vitalnim interesima naroda kojega zastupaju. Poštujući načela pune simetrije, Ustav Federacije ubuduće će jamčiti istu poziciju Srbima u ovom entitetu kao trećem konstitutivnom narodu. Proglašenje ustavnim amandmana u Bosni i Hercegovini ostvorilo je mogućnost da se politički zemljovid te države od listopada u potpunosti promjeni. Predsjednica Izbornog povjerenstva BiH Lidija Korać objavila je kako će izbori biti održani kako je i planirano - 5. listopad i to za sve razine državne, entitetske i kantonalne vlasti te za općinu Žepče. Po prvi put nakon Daytona, izbori u BiH bit će provedeni prema odredbama Stalnog izbornog zakona usvojenog u ljeto prošle godine. Neke praznine koje su tada ostavljene popunjene su odlukama što ih je Visoki predstavnik donio "u paketu" s ustavnim promjenama. Značajna novina je biranje predsjednika i dopredsjednika Republike Srpske neposrednim glasovanjem koji moraju biti iz reda različitih naroda. Slično kao i u slučaju izbora članova Predsjedništva BiH time se praktično onemogućuje da pripadnici jednog naroda utječu na izbor kadidata iz reda drugog naroda. U entitetskim parlamentima ubuduće će morati biti najmanje po četiri zastupnika iz svakog naroda. To će imati posebno značenje za Hrvate u Republici Srpskoj koji su entitetskom parlamentu do sada imali samo jednog zastupnika. Već od 20. travnja političke stranke koje žele sudjelovati na izborima mogu početi podnositi kandidacijske liste Izbornom povjerenstvu. Ovjera kandidacijskih lista, sukladno odluci Visokog predstavnika, bit će uskraćena onim strankama čiji su dužnosnici ranije smjenjeni zbog kršenja odredbi Daytonskog sporazuma. Jedna od njih je i HDZ BiH koja ni do danas nije priznala smjenu Ante Jelavića niti je iz Predsjedništva stranke uklonila dužnosnike smjenjene zajedno s njim. (Hina) rm sv