ZAGREB/AMHERST, 19. travnja (Hina) - Skupina mikrobiologa Sveučilišta Massachusetts u Amherstu otkrila je neobičnu taktiku preživljavanja kojom se služi bakterija geobacter metallireducens, piše časopis "Nature".
ZAGREB/AMHERST, 19. travnja (Hina) - Skupina mikrobiologa
Sveučilišta Massachusetts u Amherstu otkrila je neobičnu taktiku
preživljavanja kojom se služi bakterija geobacter
metallireducens, piše časopis "Nature". #L#
Bakterija geobacter metallireducens često se javlja u prirodi i
hrani se metalima, posebno željezom i oksidima mangana.
Mikrobiolog Derek Lovley i njegovi kolege otkrili su da se ta
bakterija može kretati i tražiti metale kojima se hrani.
"Ovo je prvi mikroorganizam za koji je dokazano da ima ugrađeno
osjetilo koje mu omogućuje da 'nanjuši metale', a ako u blizini nema
izvora željeza i mangana, bakteriji izrastu i flagele uz pomoć
kojih se kreće.
Znanstvenici su i prije znali da se neke vrste bakterija, poput
dobro proučene E-coli, mogu kretati prema izvorima šećera, ali se
to nije znalo za bakteriju geobacter metallireducens.
To je utvrđeno tako što su znanstvenici podijelili genom bakterije
geobacter metallireducens na sekvence u suradnji s Institutom za
genetska istraživanja u Rockvilleu (SAD) i primijetili da postoje i
geni za razvoj flagela.
U prijašnjim istraživanjima Derek Lovley je bakteriju uvijek
proučavao na topivim metalima koji se često rabe u laboratoriju jer
je s njima lako raditi, a nitko nije proučavao rast geobactera na
metalnim oksidima, na kojima se ona zapravo pojavljuje u prirodi.
Kad su znanstvenici proučili kulturu bakterije na željeznom
oksidu, otkrili su da njezine stanice imaju razvijene flagele za
kretanje. Genom bakterije sadrži i gene za koje se pretpostavlja da
joj omogućuju osjet prisutnosti nekih tvari i okolini bakterije.
Kako bi utvrdili javlja li se i to svojstvo bakterije kad treba
rasti na metalima, znanstvenici su postavili niz podloga za
mikroskopiranje po kojima se bakterija morala kretati kako bi došla
do metala nužnog za opstanak. Pokazalo se da u takvim okolnostima
bakteriji izrastu flagele, a ona se zaista kreće do izvora metala.
Kad bakterija stigne do metala, izrastu joj kratki izdanci nalik na
kosu, zvani pili, pomoću kojih se pričvršćuje na izvor metala.
Ovo je otkriće vrlo zanimljivo jer nam govori kako se mikrobi bore
za opstanak. Ovi se mikrobi mogu koristiti za čišćenje naftnih
mrlja, a mogu biti i djelotvorno rješenje za rješavanje problema
urana u zagađenim podzemnim vodama.
U dosadašnjim naporima da se podzemne vode očiste od urana
korištene su crpke za vodu, a to je previše skup i nedjelotvoran
postupak. Bakterija geobacter zapravo ne uklanja uran, nego taj
metal pretvara iz topivog u netopivi oblik pa on više ne može
kontaminirati podzemne vode i rijeke.
(Hina) rug dgk