WASHINGTON, 19. travnja (Hina/Reuters) - Nova metoda označavanja proteina, na osnovu njihove crvene i zelene fluorescencije, može ponuditi ključ za razumijevanje točnog načina njihova djelovanja što je sljedeći logični korak u
ljudskoj genetici nakon dešifriranja ljudskog genoma, objavili su u petak kalifornijski znanstvenici.
WASHINGTON, 19. travnja (Hina/Reuters) - Nova metoda označavanja
proteina, na osnovu njihove crvene i zelene fluorescencije, može
ponuditi ključ za razumijevanje točnog načina njihova djelovanja
što je sljedeći logični korak u ljudskoj genetici nakon
dešifriranja ljudskog genoma, objavili su u petak kalifornijski
znanstvenici. #L#
Istraživači s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu izradio je
metodu promatranja 'rada' proteina u stanici.
Dvije skupine istraživača objavile su 2000. da su dešifrirale čitav
ljudski genom - ukupnu kolekciju gena. No, iznenađujuće, pronašli
su da ih je tek 30 do 40 tisuća. To je značilo da geni sami po sebi
nisu toliko bitni nego proteini koje nadziru. Organizam mora
kombinirati aktivnost gena da proizvede 250 tisuća proteina koji
tvore kompleksan sustav kao što je ljudsko tijelo.
Zato je utrka u tome da se otkrije što proteini rade u tijelu.
"Jasno je da je idući veliki izazov razumjeti kako se proteini
međusobno uklapaju i kako se međusobno pronalaze i mijenjaju svoj
poziciju kako bi stanicama proslijedili svoje odlike", kaže
profesor Mark Ellisman.
"Proteini operiraju u timovima. Okupljaju se u male skupine poput
grupe građevinskih blokova kako bi formirali mašine koje obavljaju
posao unutar stanica", kaže Ellisman čije je istraživanje
objavljeno u časopisu "Science" u petak.
On je sa suradnicima izradio molekularnu oznaku sastavljenu od
nekoliko aminokiselina, koje tvore proteine.
Oznake su tako modificirane da se uklapaju u odabrane proteine
poput slagalice i svijetle crvenom ili zelenom fluorescentnom
bojom. Oznake su dovoljno male da se mogu koristiti pod
elektronskim mikroskopom.
"Kao u nekretninama... lokacija je bitna i bez sposobnosti
korištenja tehnologije visoke rezolucije poput elektronskog
mikroskopa ne možete dovoljno precizno odrediti lokacije tih
minijaturnih proteina", kazao je Ellisman. "Ta vam tehnika
omogućuje tako nešto".
Istraživači su eksperimentirali s koneksinima, proteinima
pronađenima u staničnim membranama uključenim u interakcije između
susjednih stanica. Ellismanov tim koristio je svjetleće oznake da
pokaže kako i gdje su se koneksini kretali.
"Važno je znati kako mozak radi... kako tkivo funkcionira u
zdravlju i bolesti. Te tehnike prvi su veliki korak da se to puno,
puno lakše učini", rekao je Ellisman.
(Hina) ps dgk