RFE 17. IV. TKO SVE ČINI HRVATSKU POLITIČKU ELITU

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 17. IV. 2002. J. Županov: trgovci oružjem i drogom uvukli su se u hrvatske elite. Razgovor s akademikom i sociologom Josipom Županovim vodila Silvija Simić. Doajen hrvatske sociologije drži da su najavljene prvomajske demonstracije u Zagrebu slične radničkim prosvjedima u Italiji. Županov ne očekuje socijalnu eksploziju jer tako nešto na području jugoistočne Europe ne bi dopustili međunarodni čimbenici. Hrvatske političke elite ocjenjuje nesposobnima, među ostalim i zbog toga što su dijelom nastale iz okružja trgovaca oružjem i drogom. Kod hijerarhija se uvijek zna vrh, a dno nikad nije sasvim točno određeno. Četiri od pet sindikalnih središnjica suglasilo se da zajednički organiziraju masovne radničke prosvjede za međunarodni praznik rada 1. svibanj. Povod su najavljene izmjene Zakona o radu. Kako procjenjujete takvu demonstraciju sindikalne odlučnosti koja je donedavno u Hrvatskoj bila nemoguća - upitali smo sociologa Josipa Županova. Nemoguće je, odgovara Županov, ne vidjeti sličnosti s Italijom: = Sličnost je, i ne samo vanjska, između onoga što se sada događa u Italiji i što bi se moglo dogoditi ovdje kod nas, samo što su, naravno, sindikati u Italiji tradicionalno znatno snažniji i jači nego ovi naši sindikati, ali radi se o sličnoj stvari. Vlada je najavila da će onako na prečac izmijeniti Zakon o radu, vjerojatno s nekim sličnim stvarima kao što pokušava Berlusconi u Italiji. - Što vlada želi postići restrikcijama radničkih prava? = S jedne strane vlada pokušava uvesti veću fleksibilnost na tržištu rada što je moderni trend i to je teško potpuno zaobići, teško je potpuno sačuvati nekadašnji tip odnosa na tržištu rada. No s druge strane u Hrvatskoj je jedno posebno stanje, tako da se većina odredbi koje su sada na snazi zapravo nije provodila. Određena prava bila su zapisana u zakonu, međutim, ta su se prava masovno kršila od strane poslodavaca, managera. Stoga je, po mom mišljenju, malo pretjerano reći - idemo stvar popraviti tako što ćemo ukinuti propise koji, na neki način, vezuju ruke poduzetnicima. Ne znam bi li se time nešto bitno promijenilo jer već sada imate situaciju koja je u neku ruku ilegalna. Vlada je tu pod pritiskom i Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. - Najnoviji službeni podaci o socijalnoj slici stanovništva upozoravaju da je 430.000 hrvatskih građana s potrošnjom od 42 kune dnevno ispod granice siromaštva. Prije nekoliko godina pojedini su analitičari predviđali da je izvjesnost socijalnog bunta to veća što se više približava socijalno dno. Tada ste se usprotivili, upozoravajući da su to pojednostavljena objašnjenja društvenih odnosa. Što danas mislite, je li danas u Hrvatskoj dosegnuto socijalno dno koje bi moglo prerasti u socijalni bum ili još ima prostora za sunovrat? = Ja se pitam da li uopće postoji neko dno. To je slično kod hijerarhija - kod hijerarhija se uvijek zna vrh, a dno nikad nije sasvim točno određeno. Očekivati da će sama činjenica što stvari idu lošije dovesti do nekakve kritične mase na kojoj će uslijediti neka eksplozija - sada u to manje vjerujem nego što sam vjerovao prije pet ili šest godina. Osim toga, računajte i s ovim: kad se negdje koncem prošlog stoljeća više-manje znalo da je Tuđman na odlasku, bilo je nekih mojih kolega koji su smatrali da će doći do vojnog udara, no to se nije dogodilo. Meni je i prije bilo jasno da se to ne može dogoditi, oni su naprosto zanemarili jedan čimbenik koji je silno velik - međunarodni čimbenik, a on ne može riskirati nekakvu eksploziju u jugoistočnoj Europi, on to jednostavno ne može dozvoliti. - Jesu li u Hrvatskoj političke elite uopće kompetentne uobličiti razvitak? = Ja mislim da nisu, jer kod nas su se političke elite formirale, ja bih rekao, malo naopako. Što reći kad jedan novi ministar kaže da on nije došao zbog stručnosti u taj resor i da u vladi stručnost zapravo ne igra nikakvu ulogu. Na Zapadu svuda više manje poduzetnički, manadžerski element prodire u politiku, a ovdje sad imamo jedan obrnuti proces. - Vlada se u zalaganjima za izmjene Zakona o radu poziva na usporedbe s tranzicijskim zemljama kao što su Mađarska, Rumunjska, Bugarska i tvrdi da su tamo prava zaposlenih daleko manja nego u Hrvatskoj. Ovdašnji sindikalisti odgovaraju: zašto nas ne uspoređujete sa Slovenijom u kojoj se živi bolje, a ne s onima od kojih smo i prije živjeli bolje? = Slovenija je slučaj za sebe. Slovenci su znali da oni nisu dio Miloševićeva projekta i to je imalo bitan utjecaj. Slovenska elita nije se morala formirati jednim dijelom iz recimo sumnjivih trgovaca oružjem, a uz trgovinu oružjem uvijek ide i trgovina drogom te koječim drugim, dok je ovdje pitanje embarga na oružje odigralo vrlo veliku ulogu. Jednim dijelom ti su trgovci prodrli do same elite koja se formirala, ili pak do znatnog utjecaja unutar te elite, stoga je formiranje tih elita išlo dosta drugačije. (RFE)