GB-IZVJEŠĆA-Glasila/mediji-Politika BBC-PREGLED TISKA-18-4 BRITANSKI RADIO - BBC18. IV. 2002.Pregled tiska"Tema broj jedan u jutrošnjim izdanjima britanskih listova je novi proračun koji je jučer predstavio ministar financija Gordon
Brown. Većina listova donosi i posebne dodatke tim povodom u kojima analizira kako će se porezne izmjene odraziti na građane. Od međunarodnih tema i dalje najveću pažnju listova privlači kriza na Bliskom istoku i konkretno, po općoj ocjeni, neuspjeh misije američkog državnog sekretara Colina Powella.'The Daily Telegraph' u uredničkom komentaru ocjenjuje da je mirovno posredovanje na Bliskom istoku Sizifov posao, ali da ipak nijedan dosadašnji američki državni tajnik nije prošao tako loše kao Colin Powell ovih dana. Jaser Arafat je osudio samoubilačke bombaške napade, ali je upitno od kakvog to ima utjecaja, a Ariel Sharon je rekao da će povući izraelske postrojbe za otprilike tjedan dana i tako očito ignorirao zahtjev Washingtona za trenutnim povlačenjem. I tako je jedina svjetska supersila ispala nemoćna, a njen prestiž je ozbiljno poljuljan, ocjenjuje 'The Daily Telegraph'.I europski tisak bavi se stanjem na Bliskom istoku nakon završetka
BRITANSKI RADIO - BBC
18. IV. 2002.
Pregled tiska
"Tema broj jedan u jutrošnjim izdanjima britanskih listova je novi
proračun koji je jučer predstavio ministar financija Gordon Brown.
Većina listova donosi i posebne dodatke tim povodom u kojima
analizira kako će se porezne izmjene odraziti na građane. Od
međunarodnih tema i dalje najveću pažnju listova privlači kriza na
Bliskom istoku i konkretno, po općoj ocjeni, neuspjeh misije
američkog državnog sekretara Colina Powella.
'The Daily Telegraph' u uredničkom komentaru ocjenjuje da je
mirovno posredovanje na Bliskom istoku Sizifov posao, ali da ipak
nijedan dosadašnji američki državni tajnik nije prošao tako loše
kao Colin Powell ovih dana. Jaser Arafat je osudio samoubilačke
bombaške napade, ali je upitno od kakvog to ima utjecaja, a Ariel
Sharon je rekao da će povući izraelske postrojbe za otprilike
tjedan dana i tako očito ignorirao zahtjev Washingtona za trenutnim
povlačenjem. I tako je jedina svjetska supersila ispala nemoćna, a
njen prestiž je ozbiljno poljuljan, ocjenjuje 'The Daily
Telegraph'.
I europski tisak bavi se stanjem na Bliskom istoku nakon završetka
mirovne misije Colina Powella.
Berlinski 'Die Tageszeitung' naglašava da Powellova misija nije
uspjela, te predviđa nastavak sukoba Izraelaca i Palestinaca. List
zaključuje da će od neuspjele Powellove misije najviše profitirati
regionalni tvrdolinijaši - Ariel Sharon, Bashar al Asad i Saddam
Husein.
Španjolski 'El Pais' piše da se Powell vraća kući praznih ruku, te
zaključuje: ako je mjerilo važnosti neke zemlje sposobnost da
utječe na događaje, onda je supersila Izrael, a ne Sjedinjene
Države.
Nekoliko britanskih listova piše da su Amerikanci ove zime
propustili priliku da uhvate ili ubiju Osamu bin Ladena koji se,
navodno, nalazio u planinskom kompleksu Tora Bora u Afganistanu,
kada su američke snage, uz pomoć afganistanskih boraca, napale to
utočište pripadnika Al-Qa'ide.
'The Guardian' i 'The Independent' prenose pisanje 'Washington
Posta' koji se poziva na izjave američkih obavještajnih dužnosnika
kako su postojali jaki dokazi da je Bin Laden u to vrijeme bio u Tora
Bori. Oslanjanje na lokalne afganistanske borce, umjesto
angažiranja velikoga broja američkih vojnika, smatra se najvećom
pogreškom u afganistanskom ratu, ocjenjuju američki civilni i
vojni dužnosnici. Ministar obrane Donald Ramsfeld je, piše dalje,
takve tvrdnje odbacio kao spekulacije napominjući da nema čvrstih
dokaza da je Bin Laden u to vrijeme bio u Tora Bori. Jedan
neimenovani američki dužnosnik, međutim, kaže za 'Washington Post'
da su pojedini pripadnici Al-Qa'ide, koji su sudjelovali u borbama
i kasnije su uhićeni, potvrdili da je saudijski disident ipak u to
vrijeme bio u planinskom kompleksu, ali se ne zna je li uspio
pobjeći ili je poginuo.
U povodu ostavke nizozemske vlade zbog izvještaja o masakru u
Srebrenici, kolumnistica 'The Guardiana' Madeleine Bunting
ocjenjuje da za ono što se 1995. dogodilo u toj tzv. sigurnosnoj
zoni nije kriva Nizozemska već cijeli svijet. Novinarka piše da je
ostavka vlade Wima Koka rezultat osjećaja kolektivne krivnje u
Nizozemskoj zbog onoga što se dogodilo u Srebrenici. Nizozemska je
u cijelu tu epizodu ušla zbog općeg moralnog stajališta javnosti da
se u Bosni 'nešto mora učiniti', ali nitko nije znao 'što točno'.
Nizozemci su sada ispali žrtve međunarodne potrebe da se
intervenira, ali da to ne stoji, i ušli u misiju bez jasnih pravila
angažiranja i s naivnim vjerovanjem da će samo prisustvo plavih
kaciga spriječiti bosanske Srbe da ostvare svoje namjere.
Nizozemska nacionalna trauma pokazuje da međunarodne mirovne
misije ne moraju uvijek donijeti prestiž, već mogu isto tako
donijeti i veliku sramotu, zaključuje kolumnistica 'The
Guardiana'.
(BBC)