ZAGREB, 18. travnja (Hina) - Tribina na temu:"Latinska i kajkavska drama u hrvatskoj književnosti krajem 18. i početkom 19. stoljeća" održana je danas u prostorijama Kajkavskoga spravišča, društva za širenje i unaprjeđivanje znanosti
i umjetnosti.
ZAGREB, 18. travnja (Hina) - Tribina na temu:"Latinska i kajkavska
drama u hrvatskoj književnosti krajem 18. i početkom 19. stoljeća"
održana je danas u prostorijama Kajkavskoga spravišča, društva za
širenje i unaprjeđivanje znanosti i umjetnosti.#L#
O Kazimiru Bedekoviću, nedovoljno poznatom hrvatskom latinistu iz
sjeverne Hrvatske, govorio je Alojz Jembrih, autor monografije
"Kazimir Bedeković (1727.-1782.) - teološki, filozofski i dramski
pisac 18. stoljeća".
Bedeković je rođen u mjestu Sigetcu kod Ludbrega, a školovao se u
Zagrebu, Varaždinu, Beču i Trnavi.
Jembrih u spomenutoj monografiji najviše pozornosti posvećuje
Bedekovićevu životu i radu, a središnji je dio monografije onaj u
kojemu je Bedeković predstavljen kao dramski pisac.
Jembrih tu prikazuje Bedekovićeve tri latinske drame: Joseph, S.
Bernardus i S. Justinus zadržavajući se više na "vanjskim"
kontekstualnim segmentima kojima se objašnjava njihov nastanak.
Na tribini je bilo riječi i o književniku i svećeniku Tomašu
Mikloušiću (1767.-1833.) o kojemu je govorio profesor Ivan
Cesarec. Rođen je u Jastrebarskom, gimnaziju je pohađao u Zagrebu,
a teologiju studirao u Pešti.
Mikloušić je bio zaljubljenik u kajkavštinu, a od najranije
mladosti djelovao je u književnosti pišući razne prigodnice na
hrvatskom i latinskom jeziku, surađujući u pučkim kalendarima
(zagrebačkom i varaždinskom), te objavljujući poučna i pobožna
djelca za puk. U svom djelovanju spajao je vjersko, poučno i
rodoljubno. Odazvao se pozivu biskupa Maksimilijana Vrhovca te je
skupljao i narodne pjesme, ali je, po osobnoj pobudi, skupljao i
kajkavske rukopise.
Najznačajnije Mikloušićevo djelo "Izbor dugovanj svakoverstneh"
raznoliko je po svom sadržaju jer sadrži povijesne, bibliografske,
gospodarske, liječničke i druge priloge.
(Hina) sdju az