IHT 17. IV. KAKO SE ŠIRI NATO

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 17. IV. 2002. Nove demokracije žele se pridružiti NATO-u "Zamjenik državnog tajnika, Marc Grossman, je u ponedjeljak u Bruxelesu, na sastanku s veleposlanicima NATO-a, započeo turneju koja će obuhvatiti 10 zemalja, a za cilj ima savjetovati se sa saveznicima o idejama SAD-a u svezi summita NATO-a koji će se u studenom održati u Pragu. Širenje NATO-a jedan je od tri prioriteta SAD-a u Pragu, zajedno s razvojem novih vojnih sposobnosti kako bi se suprotstavilo prijetnjama terorizma i oružju masovnog uništenja, i jačanje odnosa s Rusijom, Ukrajinom i drugim partnerima. Plan NATO-a za Prag tako je već jasan: nove vojne sposobnosti, novi članovi i novi odnosi. Kada je posrijedi ključno pitanje, širenje NATO-a, šest američkih kolega i ja nedavno smo proveli dva tjedna putujući kroz devet zemalja kandidatkinja, sastajući se s vladinim i parlamentarnim čelnicima, novinarima i javnosti. Svaka od tih zemalja članstvo u NATO-u smatra svojom najvišom težnjom. NATO vide kao ključni stup europske sigurnosti u novom stoljeću. Njihov entuzijazam postoji unatoč zahtjevnom NATO-ovom Planu akcije za članstvo koji od zemalja zahtijeva da poduzimaju velike korake u smjeru političke, gospodarske i obrambene reforme, bez ikakvog apsolutnog obećanja o budućem članstvu u NATO-u. Te zemlje koje su preživjele sovjetski komunizam imaju jedinstveni stav kada su posrijedi obveze i koristi od članstva u NATO-u. Razumiju da moraju smanjiti svoj prenapuhani vojni establishment, umiroviti osoblje oružanih snaga bez garancija o novim poslovima i prihvatiti političke i gospodarske cijene zatvaranja vojnih baza. Shvaćaju da će u NATO-u imati složene zadatke- o kojima ovise životi- i to ne na svom materinjem jeziku. Sjećaju se iskustva Poljske, Madžarske i Češke koje su, nakon tek nekoliko dana nakon što su se pridružile NATO-u 1999. godine, počele sudjelovati u vojnim operacijama koje su za cilj imale zaustaviti brutalnu kampanju etničkog čišćenja Miloševićevog režima. Zbog čega preuzeti te obveze u Europi za koju je mnogo manje vjerojatno da će sudjelovati u ratu nego u bilo kojem drugom razdoblju u povijesti? Pristalice realpolitik-a tvrde kako drugog puta nema, kako se te zemlje moraju prilagoditi modernoj obrambenoj strategiji brzih, fleksibilnih snaga(...). Zapravo, neke kandidatkinje idu u tom smjeru i već su virtualne saveznice dok nam pomažu u Afganistanu. No čak ni to ne objašnjava na zadovoljavajući način želju za članstvom u NATO-u. Članstvo u NATO-u kandidatkinjama je od velike važnosti jer nudi dvije prednosti koje ne mogu dobiti u niti kojoj drugoj organizaciji: političku zajednicu koja je predana očuvanju demokracije, i vojni savez koji svim snagama nastoji obraniti jednu članicu od druge protiv bilo kakve prijetnje. Zemlje kandidatkinje na Balkanu ne oklijevaju kazati kako je upravo NATO tijekom 1990-tih bio taj koji je okončao dva rata, u Bosni i na Kosovu, i spriječio treći, u Makedoniji. Zemlje kandidatkinje u Srednjoj Europi ističu svoju tragičnu povijest u kojoj su njima dominirali moćniji susjedi. Baltičke zemlje, koje su izvanredno napredovale kada je posrijedi čitav niz reformi, mnogo ulažu u poboljšanje odnosa s Ruskom federacijom. Te zemlje, koje su bile žrtve divljaštva 20. stoljeća, NATO cijene zbog obećanja koje nudi o stabilnosti i sigurnosti u neizvjesnom 21. stoljeću. Naša poruka zemljama kandidatkinjama bila je ta da nikakva odluka još nije donešena, i da bi trebale nastaviti činiti sve što je u njihovoj moći da ispune zahtjeve NATO-a prije summita u Pragu. Naglasili smo potrebu za borbom protiv korupcije i za prihvaćanjem demokracije i zakonodavne države- što je posebno važno u Slovačkoj, koja će u rujnu održati izbore. Ohrabrili smo sve zemlje kandidatkinje da ulažu što više, ali mudro, u obranu. Neke grade oružane snage, pa i čitava ministarstva obrane, skoro ni iz čega. Druge su suočene sa suprotnim problemom- smanjivanjem velikih, zastarjelih vojska iz razdoblja Varšavskog pakta. U mnogim slučajevima, programi koji počinju danas bit će dovršeni tek za deset godina. No bit će to deset godina provedenih na mudar način, kako te zemlje budu sudjelovale sa sve većom samosvijesti zajedno s drugim saveznicima iz NATO-a u sve složenijim naporima da se Europa učini cjelovitom, stabilnom i mirnom. Nove demokracije žele solidarnost organizacije u kojoj male i velike zemlje zajedno brane jedna drugu od konvencionalnih vojnih prijetnji, i od nove otrovne mješavine terorizma i oružja masovnog uništenja koja se pojavila 11. rujna. Zemlje kandidatkinje kazat će vam kako je Europa bez NATO-a nezamisliva", piše Nicholas Burns, stalni veleposlanik SAD-a u Vijeću NATO-a.