HR-LINIČ-FORUM-Financijsko-poslovne usluge Blokiranim poslovnim subjektima biti će omogućeno da svoje poslovne račune otvore u jedinoj banci koja je ostala u državnom vlasništvu - Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB), ne zbog toga što
država želi monopol, već stoga što ih niti jedna druga banka ne želi u svom sustavu, kazao je potpredsjednik hrvatske vlade Slavko Linić na današnjem tradicionalnom Obrtničkom forumu na Zagrebačkom velesajmu. Prema Linićevim riječima, prije dvije godine u blokadi je bilo 32 tisuće pravnih i 16 tisuća fizičkih osoba sa 27 milijardi kuna nepodmirenih naloga. Do danas su dugovi pali na 17 do 18 milijardi kuna ali se broj subjekata u blokadi nije značajno smanjio, što je posljedica ponajviše lošeg starog sustava platnog prometa. Država bi mogla i oprostiti sva dugovanja, ali to bi značilo da će uspješni dio hrvatskog gospodarstva to morati platiti većim poreznim opterećenjem. U konačnici bi to značilo da nema izlaza na nova tržišta i nema razvoja novih proizvoda, kazao je Linić na tradicionalnom susretu predstavnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) i hrvatske Vlade. Tema ovogodišnjeg Foruma je "Nova tržišta, novi proizvodi", s naglaskom na pitanja vezana uz pronalazak novih područja za plasman
Blokiranim poslovnim subjektima biti će omogućeno da svoje
poslovne račune otvore u jedinoj banci koja je ostala u državnom
vlasništvu - Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB), ne zbog toga što
država želi monopol, već stoga što ih niti jedna druga banka ne želi
u svom sustavu, kazao je potpredsjednik hrvatske vlade Slavko Linić
na današnjem tradicionalnom Obrtničkom forumu na Zagrebačkom
velesajmu.
Prema Linićevim riječima, prije dvije godine u blokadi je bilo 32
tisuće pravnih i 16 tisuća fizičkih osoba sa 27 milijardi kuna
nepodmirenih naloga. Do danas su dugovi pali na 17 do 18 milijardi
kuna ali se broj subjekata u blokadi nije značajno smanjio, što je
posljedica ponajviše lošeg starog sustava platnog prometa.
Država bi mogla i oprostiti sva dugovanja, ali to bi značilo da će
uspješni dio hrvatskog gospodarstva to morati platiti većim
poreznim opterećenjem. U konačnici bi to značilo da nema izlaza na
nova tržišta i nema razvoja novih proizvoda, kazao je Linić na
tradicionalnom susretu predstavnika Hrvatske obrtničke komore
(HOK) i hrvatske Vlade.
Tema ovogodišnjeg Foruma je "Nova tržišta, novi proizvodi", s
naglaskom na pitanja vezana uz pronalazak novih područja za plasman
obrtničkih proizvoda, razvoj obrtničke izvozne politike te
poticaja države u pronalaženju novih tržišta.
Linić je istaknuo i kako Vlada ne može stvarati nove proizvode, već
samo osigurati sve potrebne preduvjete, dok je razvoj novih
proizvoda, prihvaćanje tehnologija, zapošljavanje i rast na samim
poduzetnicima.
Unazad dvije godine, po njegovoj je ocjeni, Vlada već obavila
najteži posao - strukturnu promjenu gospodarstva, u kojoj se
odustalo od 'gospodarskih giganata', a okosnicom gospodarske
politike postala su mala i srednja poduzeća. Hrvatskoj sada
predstoji otvaranje tržišta, čime će se ne samo povećati priljev
stranih proizvoda na domaće tržište već i omogućiti izlazak domaćim
proizvođačima na svjetsko tržište. Uvjet za osvajanje novih
tržišta jest kvaliteta i konkurentnost, napomenuo je Linić
naglašavajući da se u suradnji s HOK-om i Hrvatskom gospodarskom
komorom (HGK) stoga moraju uspostaviti norme i standardi svih
proizvoda i usluga. Za povećanje konkurentnosti morat će se
poraditi na mnogim poljima, posebice na radno-pravnom. Tako će se
odredbe zakona o radu morati uskladiti sa europskim zakonodavstvom
- smanjiti visoka cijena rada i visoka razina doprinosa. Time će se
omogućiti kako zapošljavanje, tako i mogućnost brže promjene
djelatnosti i proizvodnih programa i prilagodbe novim tržištima,
smatra Linić.
Dok je gospodarski rast po stopi od 7 posto još uvijek 'san u Vladi',
malo i srednje poduzetništvo bilježi stopu rasta od 9 posto, kazao
je ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek.
Unazad godinu dana, prema njegovim riječima, otvoreno je 27 tisuća
novih radnih mjesta, a nizom kreditnih linija, koje su obrtnicima
dale mogućnost pristupa najjeftinijem kapitalu među tranzicijskim
zemljama, stimulirane se izvozne i inovatorske aktivnosti
poduzetnika, kao i uvođenje novih tehnologija. Vlada će s time
nastaviti, a cilj je samo jedan - iznaći hrvatski proizvod kojim će
se osvojiti nova tržišta.