SKV: SVIJET U 4,30 SATI

ZAGREB, 15. travnja (Hina) - RAMALLAH - Američki državni tajnik Colin Powell zatražio je u nedjelju u Ramallahu od Jasera Arafata da zaustavi samoubilačke atentate, dok je palestinski čelnik inzistirao na povlačenju izraelskih snaga sa Zapadne obale. Tijekom trosatnih razgovora vođenih u ruševinama Arafatova stožera u Ramallahu, Powell je ponovio Arafatu da "atentati trebaju prestati" te da oni onemogućuju da se krene naprijed u rješavanju sukoba u kojem je od rujna 2000. poginulo oko 2.000 ljudi, rekao je jedan američki dužnosnik. Prema riječima Arafatova savjetnika Nabila Abua Rudeine, palestinski predsjednik inzistirao je na "potrebi izraelskog (trenutačnog) povlačenja" iz zona koje su ponovo okupirane u najnovijoj ofenzivi izraelske vojske. TEL AVIV - Izraelski premijer Ariel Sharon ponovio je u nedjelju američkom državnom tajniku Colinu Powellu da izraelska vojska neće napustiti Zapadnu obalu dok ne dovrši svoju operaciju, rekao je jedan izraelski dužnosnik. "Sharon je ponovio Powellu da se njegove snage neće povući dok ne dovrše svoju operaciju, ne spominjući datum", rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Sharon je, prema njegovim riječima, ponovio kako Afarat mora djelovati protiv terorizma. Sharon i Powell razgovarali su oko sat vremena u Tel Avivu ne ostvarivši napredak u postizanju izraelsko- palestinskog prekida vatre, rekao je jedan američki dužnosnik. JERUZALEM - Američki državni tajnik Colin Powell razgovarao je u nedjelju s izraelskim premijerom Sharonom o mogućnosti održavanja konferencije o Bliskom istoku, ali nije dogovoreno mjesto, sudionici niti vrijeme održavanja, rekao je jedan visoki dužnosnik State Departmenta. On je dodao kako je još potrebno razgovarati na obje strane da bi se utvrdilo kako i gdje to napraviti. Sharon je sa svoje strane izjavio kako je Powell podupro njegov prijedlog o održavanju regionalne konferencije pod okriljem SAD- a. Palestinski pregovarač Saeb Erekat izjavio je za Reuters da je ideja "samo gubljenje vremena" te da nema zamjene arapskom mirovnom planu usvojenom u Bejrutu. "Ako Sharon hoće razgovarati o miru, može usvojiti arapsku mirovnu inicijativu i složiti se da okonča okupaciju i povuče snage na linije utvrđene 4. lipnja 1967.", rekao je Erekat. JERUZALEM - Izraelska vojska je objavila u nedjelju da odsada dopušta novinarima koji prate izraelsko- palestinski sukob kretanje po Zapadnoj obali osim u tri posebno osjetljiva mjesta. "Sva su područja otvorena za tisak osim izbjegličkog logora Jenine, područja bazilike Kristovog rođenja u Betlehemu i Arafatovog stožera u Ramallahu", navela je jedna vojna glasnogovornica, prenosi AFP. "Radi se o odluci donešenoj na razini vlade", precizirala je ona. JERUZALEM - Američki državni tajnik Colin Powell u ponedjeljak će u Libanonu i Siriji razgovarati o napadima proiranske gerile Hezbolah na izraelske položaje, a istoga će se dana vratiti u Jeruzalem, gdje će nastaviti napore na postizanju izraelsko- palestinskog mira, objavili su u nedjelju američki izvori. "On će otputovati sutra u Bejrut i Damask na razgovore o još jednoj situaciji koja je predmetom ozbiljne zabrinutosti - pucnjavi preko UN-ove linije na izraelskoj sjevernoj granici. Nemamo još dogovoren raspored za utorak", rekao je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher. Palestinski pregovarač ranije je najavio da će se Powell vjerojatno u utorak sastati s palestinskim čelnikom Jaserom Arafatom. HANNOVER - Njemački kancelar Gerhard Schroeder u nedjelju je izjavio da bi se sukob između Izraela i Palestinaca mogao oteti nadzoru i imati "goleme političke i gospodarske posljedice". Schroeder, koji je govorio na otvaranju Hannoverskoga industrijskog sajma, naglasio je da bi posljedice po cijene energije bile nepredvidive. "Rješavanje sukoba zato je u najboljem interesu Njemačke, Europljana i svih drugih koji su dio svjetskoga gospodarstva", rekao je njemački kancelar. BERLIN/STOCKHOLM - Oko 1.000 osoba prošlo je ulicama Berlina u znak solidarnosti s Izraelom, dok se u Stockholmu okupilo oko 500 osoba kako bi osudili izraelsku ofenzivu na palestinskim područjima, prenosi AFP. U sklopu "saveza protiv antisemitizma i anticionizma" berlinski su demonstranti željeli prosvjedovati protiv "sve jačih antisemitskih tonova u razgovorima o Bliskom Istoku", izjavio je jedan glasnogovornik organizatora. U Stockholmu su se prosvjednici okupili na jednom trgu u središtu grada skandirajući slogane protiv izraelskog premijera i pozivajući na bojkot Izraela. CARACAS - Ukupno je 41 osoba poginula, a 323 su ranjene, većinom vatrenim oružjem, u nemirima koji su se od četvrtka dogodili u Caracasu, objavili su vatrogasci. Tijekom napetih događaja u posljednja tri dana u glavnom gradu Venezuele dotadašnji predsjednik Hugo Chavez prvo je, pod pritiskom vojske, odstupio s dužnosti da bi se u nedjelju ponovo na nju vratio. Većina žrtava posljednjih dana, koje su obilježili prosvjedi i neredi, stradala je od vatrenog oružja, rekao je gradski vatrogasni inspektor Arevalo. Prema njegovim riječima, zabilježeno je i 45 požara u trgovinama i poduzećima. Konačna "bilanca žrtava sigurno će biti i veća, jer ne funkcioniraju službe sigurnosti na ulicama" glavnoga grada, dodao je Arevalo. HAVANA - Sjedinjene Države, iako nisu osudile puč kojim je svrgnut venecuelanski predsjednik Hugo Chavez, u nedjelju su njegov povratak pozdravile strogom porukom da njegova politika ne funkcionira i da mora biti odgovorniji prema svome narodu. Chavez se u nedjelju vratio na vlast, nakon što je vojni udar od petka propao zbog masovnih prosvjeda i pobune njemu odanoga dijela vojske. Venecuela opskrbljuje Sjedinjene Države s 1,5 milijuna barela nafte na dan i ima najveće naftne rezerve izvan Bliskoga istoka. Hugo Chavez razljutio je SAD jačanjem venecuelskih veza sa zemljama otvoreno neprijateljski nastrojenima prema Americi: s Kubom, Irakom i Iranom. Irački je predsjednik Sadam Husein u nedjelju pozdravio povratak Huga Chaveza, objavila je službena iračka novnska agencija INA. Prema poruci iračkoga predsjednika, puč "su planirale i izvele Sjedinjene Države, neprijatelj naroda". U pismu se još kaže da Amerika "kuje urotu protiv mira, stabilnosti, demokracije i ljuedskih prava". I Kuba se u nedjelju radovala povratku Huga Chaveza, što je, prema kubanskoj državnoj televiziji, "revolucionarna pobjeda" nad "fašističkim i reakcionarnim kontrarevolucionarnim pučem". Više je puta u nedjelju emitirana snimka Chavezova trijumfalnoga povratka u Caracas, te snimke Chaveza i kubanskoga predsjednika Fidela Castra s brojnih sastanaka u zadnje tri godine. RIM - Predsjednik SACE-a, talijanske ustanove za osiguranje vanjske trgovine, Giorgio Tellini i predsjednik Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) Anton Kovačev potpisali su u nedjelju navečer u Rimu sporazum o suradnji te dvije ustanove. Sporazum će značiti korak naprijed u ekonomskoj suradnji dvije zemlje, rekli su u sjedištu SACE-a Tellini i Kovačev. Osim toga sporazum predviđa i zajednički izlazak na treća tržišta. Svaka ustanova će podržavati svog izvoznika u projektima zajedničkog nastupa na trećim tržištima, što će ojačati takve izvoznike u odnosu na konkurenciju. Tellini je u izjavi za HINU ocijenio hrvatsku ekonomsku situaciju dobrom, a to je ocijena i ostalih 25 zemalja OECD-a koji su Hrvatsku stavili u četvrti rang na listi rizičnosti, ispred primjerice Rumunjske, Bugarske itd. Kovačev je kazao kako će HBOR davati gotovo iste uvjete hrvatskim izvoznicima kakve daju slične ustanove u europskim zemljama svojima. Tellini je rekao kako će nakon tog sporazuma i velike operacije ulaganja talijanskih izvoznika u Hrvatskoj moći biti osigurane, što bi trebalo ubrzati gospodarsku suradnju. TRST/LJUBLJANA - Pred općinskim sudom u Trstu u ponedjeljak će započeti glavna rasprava koju je protiv Nove Ljubljanske banke pokrenuo stečajni upravitelj banke tršćanskih Slovenaca, Tržaške kreditne banke-Banca credito di Trieste (TKBCBT). Ta je banka krajem 1996. otišla u stečaj, a tužitelj zahtijeva da se više od 40 milijardi lira depozita koje je slovenska banka neposredno pred tim povukla iz TKBCBT-a uključi u stečajnu masu likvidirane banke radi podmirenja dužnika. STOCKHOLM - Jedan je Arapin u Švedskoj dobio 165 tisuća kruna (16 tisuća dolara) kompenzacije zato što su ga kolege zvali Osama bin Laden, objavile su u nedjelju švedske novine. Taj je čovjek iračkoga podrijetla, a švedski je pučki pravobranitelj ocijenio da su ga kolege i direktori uznemiravali jer su ga još zvali i "teroristom" i "prokletim Arapinom", javio je Svenska Dagbladet. "Odšteta je prilično velika, ali tako i treba biti. Kompanije u kojima se na radnome mjestu događa diskriminacija to mora skupo stajati", rekla je glasnogovornica ombudsmana. U ombudsmanovu izvještaju piše da je poslodavac znao za to maltretiranje, ali nije ništa poduzeo da ga spriječi. List nije objavio ni žrtvino ni poslodavčevo ime. Od devet milijuna stanovnika Švedske njih je 11 posto rođeno u inozemstvu, a muslimana je četristo tisuća. (Hina) bdj bdj