US-haag-Obrana-Diplomacija-Oružani sukobi-Ratovi WT 14. IV. AMERIČKA VOJSKA PRED 'PRAVDOM' RAZBOJNIČKOG MEĐUNARODNOG SUDA SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON TIMES14. IV. 2002.Globalna nepravda"3. prosinca 1969. godine, Bill Clinton je
pisao pukovniku Eugeneu Holmesu, direktoru programa 'ROTC' Sveučilišta u Arkanzasu. U tom zloglasnom pismu, Clinton je napisao kako 'mrzi' vojsku. 31. prosinca 2000. - 31 godinu kasnije - Clinton je, kao glavni zapovjednik, dokazao koliko još uvijek mrzi američku vojsku stavljajući ju pod jurisdikciju 'pravde' razbojničkog međunarodnog suda. Na Staru godinu, nedugo prije nego se ukrcao u službeni predsjednički zrakoplov po posljednji put, zajedno sa ukradenim pepeljarama i ručnicima iz Bijele kuće, Bill Clinton je potpisao Rimski statut za Međunarodni kazneni sud (MKZ), još jednu neodgovornu UN-ovu birokraciju koja je ovoga tjedna postala stvarnost. MKZ ima jurisdikciju nad slučajevima genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i 'zločina agresije', kojeg UN nikada nije definirao. Iako je stalni međunarodni sud bio san globalista još od kraja Drugog svjetskog rata, Kofi Annan i njegovi pomoćnici ipak nisu
SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON TIMES
14. IV. 2002.
Globalna nepravda
"3. prosinca 1969. godine, Bill Clinton je pisao pukovniku Eugeneu
Holmesu, direktoru programa 'ROTC' Sveučilišta u Arkanzasu. U tom
zloglasnom pismu, Clinton je napisao kako 'mrzi' vojsku. 31.
prosinca 2000. - 31 godinu kasnije - Clinton je, kao glavni
zapovjednik, dokazao koliko još uvijek mrzi američku vojsku
stavljajući ju pod jurisdikciju 'pravde' razbojničkog
međunarodnog suda.
Na Staru godinu, nedugo prije nego se ukrcao u službeni
predsjednički zrakoplov po posljednji put, zajedno sa ukradenim
pepeljarama i ručnicima iz Bijele kuće, Bill Clinton je potpisao
Rimski statut za Međunarodni kazneni sud (MKZ), još jednu
neodgovornu UN-ovu birokraciju koja je ovoga tjedna postala
stvarnost. MKZ ima jurisdikciju nad slučajevima genocida, ratnih
zločina, zločina protiv čovječnosti i 'zločina agresije', kojeg UN
nikada nije definirao.
Iako je stalni međunarodni sud bio san globalista još od kraja
Drugog svjetskog rata, Kofi Annan i njegovi pomoćnici ipak nisu
prionuli na posao sve do 1990-tih, do izbijanja raširenog nasilja u
zemljama kao što su bivša Jugoslavija i Ruanda. U srpnju 1998.
Ujedinjeni narodi sazvali su 'UN-ovu diplomatsku konferenciju
opunomoćenih poslanika s temom osnivanja međunarodnog kaznenog
suda' u Rimu kako bi stvorio stalni međunarodni sud koji bi sudio
pojedincima za 'najozbiljnije zločine globalnih razmjera.' Kada bi
bio osnovan, njihov bi sud imao jurisdikciju nad svakom osobom u
svijetu, tužitelju MKZ-a bi dao izvanredne ovlasti a dužnosnicima
MKZ-a doživotni imunitet.
Za one koji tvrde kako sud ne narušava nacionalni suverenitet,
spomenimo Sloveniju, koja je ratificirala sporazum 31. prosinca.
Slovenija je bila prisiljena prepraviti svoj ustav, promijeniti
kazneni zakon, promijeniti svoj zakonik o procesuiranju zločina i
prepraviti svoj zakon o redarstvenim snagama kako bi bio u skladu s
MKZ-om i prije nego je UN prihvatio slovensku ratifikaciju. Kao i
mnoge druge zemlje, i Portugal je bio prisiljen prihvatiti
prekrajanja ustava. A iako poljski zakonik za zločine već ima
odredbe koje se tiču genocida, zločina protiv čovječnosti,
agresije i ratnih zločina, mora ih prilagoditi
MKZ-u.
(...) MKZ ima pravo revidiranja odluka američkog suda i ima pravo
ponovno suditi pojedincima ako MKZ utvrdi da odluke američkog suda
'nisu bile donesene neovisno ili nepristrano' ili su bile donesene
's ciljem zaštite dotične osobe od odgovornosti za zločin.' Kako
pristaše MKZ-a imaju namjeru ispoštovati članak III, paragraf 1
Ustava SAD-a, u kojem stoji: 'Sudbene ovlasti Sjedinjenih Država
imat će jedan vrhovni sud, i njemu inferiorni sudovi koje bi Kongres
povremeno mogao osnivati'? Kada su posrijedi pitanja gdje tvrdi da
ima jurisdikciju, sporazum za stvaranje MKZ-a će prisvajati
autoritet nad Vrhovnim sudom(...).
Sporazumu za stvaranje MKZ-a nedostaju i ustavna jamstva kao što su
pravo na sučeljavanje s vlastitim tužiteljima; (...) suđenje
porote i javno i brzo suđenje nepristrane porote. No, oni za koje je
najvjerojatnije da će završiti pred ovim nazovi sudom naši su
muškarci i žene u vojnim odorama. Osim Afganistana, američko vojno
osoblje vodi rat protiv terorizma u još barem sedam zemalja
uključujući Kolumbiju, Jemen i Somaliju. U međuvremenu, pozivi na
rat protiv Iraka svakim su danom sve glasniji. Prošlog tjedna,
članovi Kongresa su od predsjednika zatražili da na Bliski istok
pošalje mirotvorce.
Na tiskovnoj konferenciji koja je održana u četvrtak, glavnog
tajnika UN-a, Kofija Annana pitali su hoće li iti jedna od zaraćenih
strana na Bliskom istoku biti privedena pred MKZ. Odgovorio je kako
je to 'veoma nesigurno područje' i kazao: 'Na to će pitanje
odgovoriti budućnost.' Nakon što ih je glavni tajnik tako
'utješio', zbog čega bi članovi Kongresa američko vojno osoblje
izlagali takvim opasnostima?
U četvrtak, Irska, Jordan, Mongolija, Slovačka i druge zemlje
'simultano' su ratificirale sporazum, dajući Ujedinjenim narodima
60 ratifikacija koje su potrebne za osnivanje MKZ-a. (...) Hans
Corell, UN-ov zamjenik glavnog tajnika za pravna pitanja, je kazao:
'okrenuta je stranica u povijesti čovječanstva.' Corellova izjava
je bila popraćena zaglušujućim pljeskom i ovacijama.
U Washingtonu, američki se Kongres pridružio pohvalama sudu i
kritikama vladi SAD-a. Senator Pat Leahy, demokrat iz Vermonta, sud
je nazvao 'važnim kamenom temeljcem' i ukorio je Bushovu vladu jer
je 'radila na tome da potkopa sud'. Senator Christopher Dodd,
demokrat iz Connecticuta, kazao je kako je protimba vlade MKZ-u
'neodgovorno i izolacionističko'. (...)
Izrael, koji je potpisao sporazum ali ga nije ratificirao, trebao
bi još jednom razmisliti o svojoj potpori sada kada premijer Ariel
Sharon zna da Kofi Annan ne isključuje mogućnost procesuiranja
izraelskih snaga obrane u MKZ-u zbog toga što štite svoju domovinu
od terorista Jasera Arafata. Napokon, Ariel Sharon ne 'mrzi'
muškarce i žene, pripadnike izraelske vojske", piše Oliver North.