US-DE-HR-gospodarstvo-Bankarstvo-Vlada RFE 13. IV. ZA RIJEČKU BANKU KRIVI STRANI SAVJETNICI U VLADINIM TIJELIMA? RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE13. IV. 2002.Zagreb: Oxford i pogreške. Prilog Milana Gavrovića. Kakva je odgovornost
revizorske kuće koja je kontrolirala rad Riječke banke, a nije na vrijeme uočila da je riječ o sumnjivom poslovanju? Nakon anonimne prijave o prljavim poslovima u Riječkoj banci Hrvatska narodna banka zatražila je mišljenje revizorske kuće KPMG koja kontrolira rad praktično svih većih banaka u Hrvatskoj. Odgovor je bio da je sve u redu. Danas je upravo to glavni alibi hrvatske vlasti zašto nije na vrijeme uočila i spriječila malverzacije čije posljedice sada tresu hrvatsku političku pozornicu. Ali kakva je odgovornost revizora? Nikakva jer se po hrvatskom zakonu od njih može tražiti naknada štete do najviše 50 tisuća kuna, što je oko 6.750 eura. To moramo hitno promijeniti, kaže potpredsjednik vlade Slavko Linić. Pitanje je, međutim, zašto je trebala drama u Riječkoj banci kako bi se vlast toga dosjetila? Da se prošle godine nije dogodio slučaj Enron koji je pokazao da je kralj gol, odnosno da su revizori zakazali i u američkom gospodarstvu, moglo bi se razumjeti što se vlada nije posebno pozabavila zakonom koji regulira njihovu odgovornost. Slom
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
13. IV. 2002.
Zagreb: Oxford i pogreške. Prilog Milana Gavrovića.
Kakva je odgovornost revizorske kuće koja je kontrolirala rad
Riječke banke, a nije na vrijeme uočila da je riječ o sumnjivom
poslovanju?
Nakon anonimne prijave o prljavim poslovima u Riječkoj banci
Hrvatska narodna banka zatražila je mišljenje revizorske kuće KPMG
koja kontrolira rad praktično svih većih banaka u Hrvatskoj.
Odgovor je bio da je sve u redu. Danas je upravo to glavni alibi
hrvatske vlasti zašto nije na vrijeme uočila i spriječila
malverzacije čije posljedice sada tresu hrvatsku političku
pozornicu. Ali kakva je odgovornost revizora? Nikakva jer se po
hrvatskom zakonu od njih može tražiti naknada štete do najviše 50
tisuća kuna, što je oko 6.750 eura. To moramo hitno promijeniti,
kaže potpredsjednik vlade Slavko Linić. Pitanje je, međutim, zašto
je trebala drama u Riječkoj banci kako bi se vlast toga dosjetila?
Da se prošle godine nije dogodio slučaj Enron koji je pokazao da je
kralj gol, odnosno da su revizori zakazali i u američkom
gospodarstvu, moglo bi se razumjeti što se vlada nije posebno
pozabavila zakonom koji regulira njihovu odgovornost. Slom
američkog energetskog giganta otkrio je da revizori nisu radili
svoj posao već su se ponašali kao suradnici i konzultanti; očito
zato što im se to bolje isplatilo. Američke revizorske tvrtke inače
zarađuju godišnje oko 25 milijardi dolara i zapošljavaju mnogo
stručnjaka. KPMG koja je bila angažirana i u Rijeci, tek je četvrta
po veličini u Americi, a ima 103 tisuće namještenika u 152 zemlje.
Slučaj Enron bio je povod da se otkrije neodgovoran rad mnogih
revizora. Američki ulagači sada tvrde da su samo zbog njihovih
propusta u posljednjih šest godina oštećeni za čak 200 milijardi
dolara.
Nasuprot tome, u Hrvatskoj nije reagirao nitko. Nitko se nije
dosjetio, ni u vladi, ni u Saboru, ni u službi nadzora Narodne
banke, da prolista hrvatski zakon i uoči ogromnu rupu koja se u
njemu nalazi. Kao da je Amerika na Marsu, pa se ono što se tamo zbiva
Hrvatske uopće ne tiče. I to iako je hrvatska revizorska kuća koja
je kontrolirala ne samo Riječku, već ukupno 13 hrvatskih banaka,
dio američkog KPMG-a. Zar ih na opasnost nisu upozorili ni skupo
plaćeni strani gospodarski savjetnici koji sjede i u vladi, i u
ministarstvima i u Narodnoj banci? Ako nisu, hoće li ih sada netko
priupitati za zdravlje? Hoće li i oni vratiti svoje velike plaće,
kao što to vicepremijer Linić traži od direktora Riječke banke?
U čemu je razlika između našeg i engleskog školskog sustava? U tome
što Englezi uče u Oxfordu, a mi na pogreškama. Ta stara dosjetka iz
komunističkih vremena u Hrvatskoj je aktualna i sada. Stanje se
nije promijenilo ni toliko da se makar počne učiti i iz tuđih
pogrešaka.
(RFE)