ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Zemlje kandidati za članstvo u EU ne bi trebale žuriti s uvođenjem eura, ocijenio je šef Odjela Europske komisije za monetarnja pitanja unutar eurozone Juergen Kroeger na seminaru o euru održanom u petak u
Zagrebu.
ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Zemlje kandidati za članstvo u EU ne bi
trebale žuriti s uvođenjem eura, ocijenio je šef Odjela Europske
komisije za monetarnja pitanja unutar eurozone Juergen Kroeger na
seminaru o euru održanom u petak u Zagrebu.#L#
"Postoji velika opasnost za zemlje kandidate ako se prerano uključe
u monetarnu uniju, pa bi to uključivanje trebalo teći korak po
korak", ustvrdio je Kroeger u predavanju na seminaru o euru kojega
su zajednički organizirali bavarska zaklada "Hanns Seidel" i
hrvatsko ministarstvo za europske integracije.
Kroeger je kazao da ne misli kako bi tzv. maastrichtski gospodarski
kriteriji, kao što su inflacija niža od 2 posto ili uravnoteženost
javnih financija, trebali biti isključivo determinirajući za
zemlje kandidate budući da su sadašnje zemlje članice, u trenutku
utvrđivanja tih kriterija, već imali međusobno prilagođena i
integrirana gospodarstva.
"Prerani pristup euru veća je opasnost od neovisne monetarne
politike i politike valutnoga tečaja. Fiksiranje tečaja, tj.
vezivanje za euro, ili dolar kao u Argentini, prikriva strukturalne
deformacije što jedno vrijeme može biti gospodarski komotno, ali
kasnije postaje znatno teže provesti strukturalne promjene", drži
predstavnik Europske komisije.
Po njegovim riječima, fleksibilni tečaj pridonosi međunarodnoj
konkurentnosti, a fiksiranje tečaja moralo bi u tranzicijskim
zemljama biti praćeno velikom fleksibilnošću plaća što realno nije
moguće.
"Dakle, maastrichtski kriteriji naravno dolaze u obzir, ali nakon
što se tamošnja gospodarstva strukturalno prilagode kako bi
izdržali pritiske zajedničkog tržišta. Jednostrana bi euroizacija
u tome odmogla", ističe Kroeger.
Zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u svom je
predavanju o hrvatskoj monetarnoj politici, na tvrdnje nekih od
sudionika seminara kako je tečaj hrvatske kune zapravo fiksiran,
ustvrdio kako nije riječ o fiksiranom, već o ograničeno
fluktuirajućem tečaju u okvirima od otprilike 7 posto.
Kazao je da je hrvatsko monetarno tržište u velikoj mjeri
euroizirano u smislu količine strane valute na domaćem tržištu, a
to sprečava veliku fleksibilnost tečaja.
"U takvim uvjetima nije moguće koristiti nominalnu deprecijaciju
kune za povećanje konkurentnosti jer bi, uz ostalo, došlo do brzog
prebacivanja s domaće na stranu valutu, a moguće i naglog rasta
inflacije. Osim toga, uz sadašnju stopu euroizacije ulogu strane
valute kao čuvara vrijednosti teško je preokrenuti", kazao je
Vujčić.
Pritom je napomenuo da je jednostranoj euroizaciji, koju ne
preporučuju ni monetarne vlasti eurozone, jedina alternativa
uredno vođenje sadašnje monetarne politike do ulaska u eurozonu.
Vujčić se nije složio da je jedina ili najveća zapreka za povećanje
izvoza precjenjeni tečaj kune, već je rekao kako bi trebalo,
primjerice, jačati uključenost Hrvatske u europske trgovinske
integracije ili rješavati probleme vezane za primjenu tzv.
"pravila o podrijetlu" proizvoda.
(Hina) ii dh